Professional paper

Hrvatsko slatkovodno ribarstvo u godini 1992

Mirko Turk ; Direktor ribarskog centra, Kneza Mislava 2/V, 10 000 Zagreb

Abstract

U radu su izneseni podaci o proizvodnji i ulovu ribe po vrstama, o površini ribnjaka, o ribolovnim sredstvima i o raspodjeli proizvodnje i ulova a godini 1992. Površine koje se iskorištavaju za proizvodnju ribe smanjene su za 243 ha ili 2,08%, ukupan je prinos ribe manji za 1 861 tonu ili 15,38%. Najveći prinosi ribe postignuti su a ribnjačarstvu Končanica 1 227 kg/ha.
Hranidbeni je koeficijent 3, 40 i veći je 6, 25% nego a prethodnoj godini. Samo u jednom ribnjačarstvu hranidbeni je koeficijent manji od 2,0 kg (1, 42 kg), a u osam velikih ribnjačarstava taj je koeficijent veći od 3, 50 kg. U prehrani ribe i dalje prevladavaju kukuruz i pšenica.
Potrošak je gnojiva smanjen 33,0%.
Od ukupnih površina ribnjaka rastilišta cine 0,83% površine, mladićnjaci 20, 59%, a uzgajališta za konzumnu ribu 77,63%.
Ukupan je prinos ribe u šaranskim ribnjacima 867 kg/ha, a u pastrvskim 62, 5 tone. Od svih ribljih vrsta najviše se proizvodi šaran (86,91%), zatim biljojedne ribe 6,08, a sve ostale ribe cine 7, 01% ukupne proizvodnje.
U strukturi biljojednih riba na prvom je mjestu amur s 50,6%, a slijede bijeli glavaš 27,5%, to sivi glavaš 21,9%. U usporedbi s prethodnom godinom proizvodnja soma povećana je 0,8%, a znatno je smanjena proizvodnja pastrve.
Ulov je ribe u otvorenim vodama smanjen 42,82% a usporedbi s prethodnom godinom.
Zbrojivši ukupnu proizvodnju i ulov slatkovodne ribe, udio je šarana 85,80%, biljojednih riba 5,97%, pastrve 1,24%, soma, smuđa i štuke 1,79%, a svih ostalih ribljih vrsta 5,13%
Sto se tiće raspodjele proizvodnje i ulova, 65,71% prodano je na tržištu, 30,12% potrošeno je za vlastitu reprodukciju (nasad a ribnjake), a uginuća i drugo iznose 2,21%. Za vlastitu potrošnju (sportski ribolovci) potrošeno je 1,96%.
Broj se ribarskih djelatnika smanjio 19,8%, a proizvodnja po djelatniku veća je 6,40% a usporedbi s prethodnom godinom.
Broj športskih ribolovaca a usporedbi s prethodnom godinom smanjen je za 12 817 ili 28,94%, a privrednih je ribara registrirano samo pet. Godinu dana prije bilo ih je 86. Ovako drastično smanjenje broja sportskih ribolovaca i privrednih ribara nastalo je zbog ratnih prilika i okupacije dijelova Republike Hrvatske.
Po djelatniku je prosječno proizvedeno 11,47 tona ribe. Ove godine najveća je proizvodnja postignuta u Poljani (19,13 tona).

Keywords

proizvodnja ribe; ulov ribe; ribnjak; Hrvatska

Hrčak ID:

77055

URI

https://hrcak.srce.hr/77055

Publication date:

23.9.1993.

Article data in other languages: english

Visits: 1.355 *