Other

Samoubojstva u suvremenom društvu

Daša Poredoš Lavor ; Novi život d.o.o. – savjetovanje u vezi s brakom i obitelji Sisak
Slavko Jerković ; Ministry of the Interior of the Republic of Croatia
Nevenka Radišić ; Opća bolnica, Sisak

Abstract

Samoubojstva se čine iz različitih razloga, ali vrlo čest razlog je osamljenost i tuga, odnos-no ako tuga duže vremena potraje uzrokom može biti i depresija. Oko 19% ljudi koji su razvili poremećaj raspoloženja tijekom života će pokušati samoubojstvo (Marčinko, 2007). Pretpostavlja se da je oko 15% prometnih nesreća s fatalnim ishodom ustvari bilo samou-bojstvo. Pokušaja samoubojstava (tentamena) je daleko više nego "uspješnih" samouboj-stava (podaci iz SAD-a govore o omjeru 8:1). Samoubojstvo je osmi razlog smrti u zapad-noj kulturi, a treći u populaciji do 24. godine (nakon prometnih nesreća i ubojstava). Ni jedna smrt ne ostavlja toliko posljedica na obitelj kao samoubojstvo. Kako bi osoba nakon promišljanja o samoubojstvu stvarno krenula i ka njegovom počinjenju, potrebno je da istodobno nekoliko stvari pođe naopako: samoubojstvo nije is-ključivo biološka, fizička pojava, ali počinje kao podlijeganje biološkom riziku koji je do-datno zakompliciran životnim očekivanjima, pojačanim stresom, te psihološkim i socijal-nim obilježjima svakodnevnog funkcioniranja. Uzevši si malo izražajne slobode, možemo reći da su korijeni nepoznanice samoubojstva unutar živčanog sustava koji se zapleo u čvor.

Keywords

samoubojstvo; motiv; predispozicija; fenomenologija samoubojstva; samoubojstveni rizik

Hrčak ID:

79069

URI

https://hrcak.srce.hr/79069

Publication date:

15.9.2011.

Visits: 4.689 *