Skip to the main content

Review article

NON-POLIO ENTEROVIRUSNE INFEKCIJE U HRVATSKOJ TIJEKOM DESETOGODIŠNJEG RAZDOBLJA (2000.-2009.): VIROLOŠKE I EPIDEMIOLOŠKE ZNAČAJKE

SUNČANICA LJUBIN-STERNAK ; Microbiology Service, Croatian Public Health Institute and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
TATJANA VILIBIĆ-ČAVLEK ; Microbiology Service, Croatian Public Health Institute and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
BERNARD KAIĆ ; Service for Epidemiology of Infectious Diseases, Croatian Public Health Institute, Zagreb, Croatia
BORISLAV ALERAJ ; Service for Epidemiology of Infectious Diseases, Croatian Public Health Institute, Zagreb, Croatia
SILVIJA ŠOPREK ; Dr. Fran Mihaljević University Hospital for Infectious Diseases, Zagreb, Croatia
MARIO SVIBEN ; Microbiology Service, Croatian Public Health Institute and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
GORDANA MLINARIĆ-GALINOVIĆ ; Microbiology Service, Croatian Public Health Institute and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 244 Kb

page 237-241

downloads: 482

cite


Abstract

Cilj rada bio je prikazati virološke i epidemiološke značajke non-polio enterovirusnih (NPEV) infekcija u desetogodišnjem razdoblju(2000.-2009.) u Republici Hrvatskoj. Tijekom navedenog razdoblja u Laboratoriju za enteroviruse Hrvatskog zavoda za javnozdravstvo obrađeno je 2754 kliničkih uzoraka prikupljenih od 1880 bolesnika s kliničkom slikom enterovirusne infekcije. Dijagnoza enterovirusne infekcije dokazana je izolacijom virusa u staničnoj kulturi, a virusi su tipizirani metodama neizravne imunofluorescencije i/ili testom neutralizacije. NPEV infekcija dokazana je u 394 od 1880 bolesnika (21%). Osobe muškog spola češće su obolijevale od osoba ženskog spola u omjeru 1,8:1. Broj oboljelih najveći je u dobnoj skupini predškolske i školske djece. Bolesnici u kojih su izolirani NPEV najčešće su imali dijagnozu seroznog meningitisa - 234/394 (59,4%). Infekcije su najčešće bile uzrokovane echovirusima (218/394; 55,3%), zatim coxsackie B (126/394; 32,0%) i coxsackie A (31/394; 7,9%) virusima, a rjeđe su dokazani echovirus 22 - parechovirus 1 (16/394; 4,1%) i enterovirus 71 (3/394; 0,8%). Coxsackie B5 i B4 virusi kontinuirano se detektiraju tijekom istraživanog razdoblja s učestalijom pojavom svakih 4-5 godina. Najčešći izolat echovirusa bio je echovirus 18 koji se detektira kontinuirano od 2000. do svoje epidemijske 2006. godine. Echovirus 6 i echovirus 30 također se izoliraju kontinuirano s vršnim vrijednostima 2002. i 2008., odnosno 2002., 2006. i 2008. godine.

Keywords

non-polio enterovirusi; serotipovi; epidemiologija; Hrvatska

Hrčak ID:

89270

URI

https://hrcak.srce.hr/89270

Publication date:

17.10.2012.

Article data in other languages: english

Visits: 1.470 *