Review article
POLA STOLJEĆA ŠUMSKOG SJEMENARSTVA U HRVATSKOJ (OD 1959. DO 2009. GODINE)
Karmelo Poštenjak
Marija Gradećki-Poštenjak
; Croatian forest research institute
Abstract
Gotovo dvije trećine površine Hrvatske zauzima krš, a na njemu je čovjek tijekom stoljeća sustavno devastirao šumu stvarajući goleti. Čovjekova skrb za takve površine može se vidjeti u podizanju kultura crnogorice u mediteranskom području te dopuni obnove lužnjakovih šuma u panonskom području. Sve do kraja II. svjetskog rata ne može se govoriti o organiziranom sjemenarstvu koje zapravo započinje 1947. godine osnivanjem Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu sa stanicama u Rijeci i Trstenu. U djelatnosti riječke stanice prepoznatljivi su temelji budućeg Zavoda za kontrolu šumskog sjemena koji 1959. godine promovira Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije. Tijekom šezdesetak godina djelovanja moguće je razlikovati nekoliko etapa razvoja: – razdoblje do ujedinjenja u šumarski institut, Jastrebarsko, do 1974. godine,
obilježeno je prvom masovnom selekcijom gospodarskih vrsta drveća za priznate sjemenske sastojine (što je ostalo „mrtvo slovo na papiru“ jer nije bilo organizacije koja bi usmjeravala rad i vodila brigu o izdvajanju sjemenskih sastojina), izradom programa njege i genetske melioracije, standarda za šumsko sjeme, zakonskih i
podzakonskih akata iz područja sjemenarstva, malim brojem analiziranih uzoraka, znanstveno-istraživačkim radom na pronalaženju novih metoda analize kvalitete sjemena, objavljivanjem radova i dr.; – razdoblje poslije ujedinjenja, od 1974. do 1990. godine, prepoznatljivo je po većem angažiranju u znanstveno-istraživačkom radu (sudjelovanju na savjetovanjima i objavljivanju radova), nastavku masovne selekcije, izradi programa
gospodarenja, kolaudaciji selektivnih meliorativnih doznaka, nadzoru nad proizvodnjom šumskog sjemena, donošenju i usklađivanju zakonske legislative s ISTA propisima, znatno većem broju analiza uzoraka sjemena itd.;– zadnja dva desetljeća u novim okolnostima (samostalna država Hrvatska, centralizirano šumarstvo) obilježava popravljanje propusta iz prošlosti, intenzivan znanstveno-istraživački rad, revizija postojećih priznatih sjemenskih sastojina i poboljšani programi gospodarenja, promoviranje nove rajonizacije, organiziraniji
pristup proizvodnji i uporabi sjemena, povećani broj uzoraka analiza sjemena, izrada i usklađivanje zakonskih propisa sa smjernicama EU-a i ISTA-e, akreditacija laboratorija za ispitivanje sjemena prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Čitavo ovo vrijeme osim pomanjkanja financijskih sredstava, čije su posljedice zastarjela tehnika i tehnologija, stalno se osjeća manjak kadrova – osobito visokoobrazovanih.
Keywords
kronika šumskog sjemenarstva; obljetnica
Hrčak ID:
93190
URI
Publication date:
28.12.2011.
Visits: 1.363 *