Skip to the main content

Acta medica Croatica : Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Vol. 66 No. 1, 2012.

Review article

PATOFIZIOLOGIJA DELIRIJA

TAJANA ZAH BOGOVIĆ ; University of Zagreb School of Medicine, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
DINKO TONKOVIĆ ; University of Zagreb, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Sveti Duh University Hospital, Zagreb, Croatia
ANTE SEKULIĆ ; University of Zagreb School of Medicine, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
DANIELA BANDIĆ-PAVLOVIĆ ; University of Zagreb School of Medicine, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
ROBERT BARONICA ; University of Zagreb School of Medicine, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
MARKO BOGOVIĆ ; University of Zagreb School of Medicine,University Department of Surgery, Zagreb, Croatia
SANJA SAKAN ; University of Zagreb School of Medicine, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
INA FILIPOVIĆ GRČIĆ ; University of Zagreb School of Medicine, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
BORIS TOMAŠEVIĆ TOMAŠEVIĆ ; University of Zagreb School of Medicine, Department of Anesthesiology, Resuscitation and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia

Full text: croatian pdf 208 Kb

page 61-65

downloads: 1.803

cite

Abstract

Danas je razumijevanje patofizioloških mehanizama delirija još uvijek ograničeno, ali postoji više obećavajućih hipoteza. Smatra se da biomarkeri osjetljivi na smrt neurona ili glija stanica dobro ukazuju na delirij. Za više neurotransmitera se podrazumijeva da su uključeni u stanje delirija s najvećim naglaskom na acetilkolin i dopamin koji djeluju na suprotne načine, acetilkolin smanjuje podražljivost neurona, a dopamin je povećava. Ostali neurotransmiteri koji vjerojatno imaju ulogu u patogenezi delirija su: gama-aminobutirična kiselina, glutamat kao i svi monoamini. Sepsa koja vodi do sindroma sustavnog upalnog odgovora često se prezentira delirijem i možda je i najčešći uzročni čimbenik za delirij u JIL-u uz sedative i analgetike kao najzastupljenije jatrogene čimbenike rizika. Bolesnici koji su dobivali benzodiazepine imaju veću vjerojatnost da će imati postoperativni delirij nego oni koji nisu. Postoperativne kognitivne promjene su češće u starijih nego u mlađih bolesnika, a može ih se kategorizirati kao postoperativni delirij, postoperativna kognitivna disfunkcija i demencija. Mehanizmi odgovorni za postoperativne kognitivne promjene nisu u potpunosti poznati, ali sigurno je da su multifaktorski. Čimbenici rizika mogu se vezati uz karakteristike bolesnika, vrstu operacije i tip anestezije.

Keywords

delirij; JIL; postoperativna kognitivna disfunkcija; anestezija; kirurgija; rizični faktori

Hrčak ID:

93245

URI

https://hrcak.srce.hr/93245

Publication date:

30.10.2012.

Article data in other languages: english

Visits: 3.168 *