Preliminary communication

Problem nacije u jugoslavenskim udžbenicima povijesti

Jurica Botić ; Faculty of Philosophy, University of Ljubljana

Abstract

Pojam nacije i njegov položaj u hrvatskim udžbenicima povijesti u vrijeme monarhističke i socijalističke Jugoslavije predstavljaju središnji problem koji obrađuje ovaj članak. Komparativnom kvalitativnom analizom sadržaja udžbenika povijesti u razdoblju od 1922. do 1990. članak pokušava odgovoriti na tri temeljna pitanja – odabir terminoloških rješenja pri objašnjenju fenomena nacije, promjenu u broju nacionalnih kategorija u razdoblju obiju jugoslavenskih država te (ne)postojanje etnocentrizma i etnonacionalizma u povijesnim interpretacijama. Iako u udžbenicima nalazimo sasvim očite tragove terminološkog lutanja, autori međusobno ne odstupaju previše u objašnjenjima značenja pojma nacije, no pri interpretaciji nastanka nacije očite su ideološke suprotnosti između udžbenika objavljenih u vrijeme prve i druge jugoslavenske državne zajednice. Usporedno s povećanjem broja službeno priznatih nacija u Jugoslaviji, raste i broj jugoslavenskih nacija u udžbenicima i konačno završava navođenjem njih šest – Slovenci, Hrvati, Muslimani, Srbi, Crnogorci i Makedonci, ne računajući Jugoslavene. Koristeći otvoreni eurocentrizam s elementima snažnog etnocentrističkog pristupa u povijesnim interpretacijama, jugoslavenski udžbenici povijesti skrivaju etnonacionalističke interpretacije. Naime, specifični jugoslavenski eurocentrizam u sebi sadrži očite elemente etnonacionalizma kao posljedice odraza osmanlijske vlasti na razvoj državnosti pojedinih jugoslavenskih naroda. Ipak, razina kvalitete jugoslavenskih udžbenika povijesti sasvim se očito podizala s razvojem historiografije.

Keywords

nacija; narod; Jugoslavija; historiografija; udžbenici povijesti

Hrčak ID:

94783

URI

https://hrcak.srce.hr/94783

Publication date:

26.12.2012.

Article data in other languages: english italian

Visits: 1.847 *