Original scientific paper
ELEKTRIČNA AKTIVNOST MATERNIČNOG MIŠIĆA TIJEKOM INDUKCIJE PORODA OKSITOCINOM I PREPARATIMA PROSTAGLANDINA
Tibor Toth
Abstract
Cilj istraživanja. Može li neinvazivno praćenje električke aktivnosti materničnog mišića pomoći u praćenju razvoja mehaničke aktivnosti miometrija tijekom induciranog poroda. Način rada. Električna aktivnost miometrija tijekom indukcije poroda ispitana je u 110 trudnica hospitaliziranih u Rodilištu Opće bolnice u Bjelovaru. Sredstvo za indukciju poroda je u 54 ispitanice bila infuzija oksitocina, u 20 ispitanica intracervikalni oblik prostaglandina (dinoproston 0,5 mg), u 21 ispitanice intravaginalni oblik prostaglandina (dinoproston 2 mg) i u 15 ispitanica intravenozni oblik prostaglandina (dinoproston 0,75 mg). Elektromiografsko mjerenje učinjeno je nakon 30, 90, 150, 210 i 270 minuta nakon aplikacije sredstva za indukciju. U svih ispitanica je prije početka istraživanja elektromiografski dokazan miran uterus. Obilježja električkih izbijanja obrađena su pojedinačno (broj impulsa, amplitude, serije, oblik), a svaki zapis je objedinjen indeksom uterine aktivnosti prema formuli Škrablin-Kučić: Indeks uterine aktivnosti (IUA) = broj pojedinačnih impulsa tijekom deset minutnog razdoblja + amplituda (µV) najvišeg potencijala podijeljena sa 100, pri čemu su serije izbijanja ocijenjene sa dodatnih 20, bifazički valovi s 2 i polifazički s 3. Dobivene vrijednosti EMG IUA analizirane su s obzirom na modificirani cervikalni indeks po Bishopu (<5, 5–8 i >8), gestacijsku dob (37. do 41. tjedan) te paritet (prvorotkinje i višerotkinje) ispitanica. Rezultati. Ustanovljena je statistički značajna razlika u vrijednostima EMG IUA pri indukciji poroda infuzijom oksitocina između ispitanica s različitim stupnjem zrelosti vrata maternice (p<0,05). Statistički značajna razlika postoji između grupa modificiranog cervikalnog indeksa po Bishopu <5 i 5–8 već od 30. minute indukcije, a između cervikalnog indeksa 5–8 i >8 nakon 210 minuta od početka indukcije. Najmanje prosječne vrijednosti EMG IUA izmjerene su kod grupe ispitanica s cervikalnim indeksom <5, a najveće pri indeksu >8. Pri istoj metodi indukcije dokazana je statistički značajna razlika EMG IUA između ispitanica s različitom dobi trudnoće. Najveće prosječne vrijednosti zabilježene su u ispitanica s 41. tjednom trudnoće, a najmanje u ispitanica s 37 tjedana trudnoće (p<0,05). Nije dokazana povezanost pariteta i vrijednosti EMG IUA (p>0,05). Pri uporabi intravaginalnog oblika (dinoproston 2 mg) i intravenoznog oblika prostaglandina (dinoproston 0,75 mg) nije uočena statistički značajna razlika u vrijednostima EMG IUA između ispitanica s različitom zrelošću vrata maternice (p>0,05). Ni jedan od tri prostaglandinska sredstva za indukciju poroda ne pokazuje statistički značajnu razliku u vrijednostima EMG IUA dobivenih pri indukciji poroda ispitanica s različitom dobi trudnoće (p>0,05). Također, nije dokazana statistički značajna razlika u vrijednostima s obzirom na paritet ispitanica osim u slučaju primjene i.v. preparata prostaglandina gdje je ustanovljen statistički značajno veći EMG IUA kod prvorotkinja nakon 150 minuta indukcije (p<0,05). Zaključak. Bilježenje akcijskih potencijala s površine kože trbuha trudnice posebno prilagođenim uređajem i kutanim elektrodama predstavlja neinvazivnu dijagnostičku metodu koja je u pozitivnoj korelaciji s tijekom i ishodom induciranog poroda te može biti korisna u praćenju razvoja mehaničke aktivnosti miometrija.
Keywords
miometrij; električna aktivnost; inducirani porod
Hrčak ID:
9588
URI
Publication date:
31.3.2005.
Visits: 1.317 *