Other

METABOLIČKE KOMPLIKACIJE U PRIMATELJA BUBREŽNOG PRESATKA

IVANA MIKOLAŠEVIć ; Department of Nephrology and Dialysis, Rijeka University Hospital Center, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
ITA JELIć ; Department of Nephrology and Dialysis, Rijeka University Hospital Center, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
BRANKA SLADOJE-MARTINOVIć ; Department of Nephrology and Dialysis, Rijeka University Hospital Center, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
LIDIJA ORLIć ; Department of Nephrology and Dialysis, Rijeka University Hospital Center, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
STELA ŽIVčIć-ćOSIć ; Department of Nephrology and Dialysis, Rijeka University Hospital Center, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
SRETENKA VUKSANOVIć-MIKULIčIć ; Department of Nephrology and Dialysis, Rijeka University Hospital Center, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
MAJA MIJIć ; School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia
SANJIN RAčKI ; Department of Nephrology and Dialysis, Rijeka University Hospital Center, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia

Abstract

Tradicionalni čimbenici rizika za razvoj srčanožilnih bolesti (SŽB) kao što su to arterijska hipertenzija (AH), novonastala šećerna bolest (NDDM) i poremećaj metabolizma masnoća (HLP) i do pedeset su puta učestaliji u primatelja bubrežnog presatka nego u općoj populaciji. Cilj istraživanja bio je analizirati učestalost navedenih metaboličkih poremećaja u primatelja bubrežnog presatka, analizirati utjecaj primijenjene imunosupresivne terapije na pojavnost spomenutih metaboličkih poremećaja te analizirati broj i vrstu primijenjene antihipertenzivne terapije. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja analizirali smo 53 bolesnika kojima je u KBCu Rijeka zbog završnog stadija kroni ne bubrežne bolesti transplantiran bubreg. Nakon transplantacije 92,5% bolesnika imalo je evidentiranu AH. Bolesnici koji su primali ciklosporin imali su statistički značajno veću incidenciju AH u odnosu na bolesnike
koji su primali takrolimus (p=0,025). Devet bolesnika (17%) postiglo je ciljnu vrijednost arterijskog tlaka (<130/80 mm Hg). Osam bolesnika je u terapiji imalo jedan antihipertenziv, 24 bolesnika dva, 15 bolesnika tri, dva bolesnika su uzimala više od tri lijeka, dok četvoro bolesnika nije primalo antihipertenziv. Najčešće upotrijebljeni antihipertenziv bio je inhibitor kalcijskih kanala (40,4% bolesnika), potom slijede β blokatori (26,6% bolesnika) i inhibitori RAS sustava (ACE inhibitore primalo je 9,2% bolesnika, blokatore angiotenzinskih receptora 16,5% bolesnika). U šest (11,3%) bolesnika dijagnosticirana je NDDM, a u 21 (39,62%) dijagnosticirana je HLP. Zaključeno je da je potrebno provoditi redovitu i stalnu provjeru zdravstvenog stanja bolesnika s bubrežnim presatkom. Uz kontrolu laboratorijskih parametara funkcije presatka vrlo je važna kontrola krvnog tlaka, metabolizma glukoze i masnoća sa svrhom sprječavanja razvoja SŽB, poboljšanja funkcije presatka i kvalitete života te smanjenja mortaliteta primatelja bubrežnog presatka.

Keywords

arterijska hipertenzija; dislipidemija; srčanožilne bolesti; šećerna bolest; transplantacija bubrega

Hrčak ID:

97576

URI

https://hrcak.srce.hr/97576

Publication date:

14.2.2013.

Article data in other languages: english

Visits: 1.919 *