Što je činjenica?

Skip to the main content

Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol. 31 . No. 1-2 (61-62), 2005.

Original scientific paper

Što je činjenica?

Bojan Marotti

Full text: croatian pdf 692 Kb

page 303-317

downloads: 705

APA 6th Edition

Marotti, B. (2005). Što je činjenica?. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 . (1-2 (61-62)), 303-317. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/68118

MLA 8th Edition

Marotti, Bojan. "Što je činjenica?." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 31 ., no. 1-2 (61-62), 2005, pp. 303-317. https://hrcak.srce.hr/68118. Accessed 22 Nov. 2024.

Chicago 17th Edition

Marotti, Bojan. "Što je činjenica?." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31 ., no. 1-2 (61-62) (2005): 303-317. https://hrcak.srce.hr/68118

Harvard

Marotti, B. (2005). 'Što je činjenica?', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 31 .(1-2 (61-62)), pp. 303-317. Available at: https://hrcak.srce.hr/68118 (Accessed 22 November 2024)

Vancouver

Marotti B. Što je činjenica?. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2005 [cited 2024 November 22];31 .(1-2 (61-62)):303-317. Available from: https://hrcak.srce.hr/68118

IEEE

B. Marotti, "Što je činjenica?", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.31 ., no. 1-2 (61-62), pp. 303-317, 2005. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/68118. [Accessed: 22 November 2024]

Abstract

Godine 1941. u Nastavnome vjesniku hrvatski filozof, jezikoslovac i leksikograf Kruno Krstić objavio je u dva nastavka neveliku raspravu pod naslovom Problem prvih podataka u znanosti. Pojedina pitanja koja Krstić u toj raspravi razmatra, zadiru u nekoliko različitih filozofskih područja: dotiču se naime u isti mah kako logike i epistemologije, tako filozofije znanosti i filozofije jezika. U prilogu se ponajprije ističe važnost problema o kojem je riječ, a potom se razmatraju različiti vidici pod kojima Krstić tomu problemu pristupa. Posebice se raspravlja o Krstićevoj raščlambi nekih pojmova koji se često, osobito na razini tzv. »naivne« svijesti, smatraju posve samorazumljivima (kao što su, primjerice, pojmovi osjetilnosti, iskustva, objektivnosti, apstrakcije, pa i sam pojam činjenice). Također se naglašuje Krstićev zanimljiv pogled na pojedine smjerove u povijesti filozofije (racionalizam, empirizam, senzualizam). Na kraju se upozorava i na novost koju je Krstić unio u tadašnju hrvatsku filozofiju, vidljivu i u ovoj njegovoj raspravi, naime na činjenicu da je filozofskim pitanjima rado pristupao kroz prizmu jezika, postavivši tako analizu značenja u središte svoga filozofiranja.

Keywords

Hrčak ID:

68118

URI

https://hrcak.srce.hr/68118

Publication date:

5.12.2005.

Article data in other languages: english

Visits: 3.670 *