Original scientific paper
Prezimljavanje smrekova pisara (Ips typographus) u smrekovim šumama sjevernoga Velebita
Boris Hrašovec
orcid.org/0000-0003-4172-4593
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Luka Kasumović
; »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Gospić, Budačka 23, HR-53 000 Gospić, HRVATSKA
Milivoj Franjević
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Svetošimunska 25, HR-10 000 Zagreb, HRVATSKA
Abstract
Istraživanjem mjesta i načina prezimljavanja smrekova pisara došlo se do novih spoznaja značajnih za šumarsku operativu u dijelu postupaka i zahvata usmjerenih na sanaciju žarišta i redukcije njegovih populacija u napadnutim smrekovim sastojinama. Na dvjema pokusnim plohama koje su postavljene u proljeće 2008. godine na sjevernom Velebitu, metodom je eklektora utvrđeno da dio imaga smrekova pisara, osim kore napadnutih dubećih smreka, za prezimljavanje se koristi i šumskom steljom. Udio zimujuće populacije imaga u stelji na objema lokacijama istraživanja značajan je i iznosi do 40 % u Štirovači (1080 m n.v.) i do 50 % u blizini Zavižana (1404 m n.v.). Istraživanjem su također utvrđena i neka fenološka obilježja populacija potkornjaka u vršnoj zoni Velebita i u Štirovači, poput duljega trajanja prvoga proljetnoga rojenja u Štirovači (četiri tjedna) u odnosu na Zavižan (dva tjedna), te vremenskoga pomaka od dva tjedna u početku i vrhunjenju rojenja između tih dviju lokacija istraživanja. Poredbenom raščlambom izlazaka i aktivacije imaga potkornjaka na postavljenim eklektorima i ulovima obližnjih feromonskih klopki utvrđeno je da se prvi ulovi u feromonskim klopkama pojavljuju tri tjedna nakon što su zabilježeni izlasci iz kore dubećih smreka i šumske stelje. Takav je odmak uočen u Štirovači, dok je u vršnoj zoni Zavižana iznosio oko dva tjedna. Rezultati provedenih bioloških i fenoloških istraživanja omogućuju racionalniji pristup u sanaciji žarišta napada smrekova pisara maksimiziranjem napora u razdoblju prije početka jeseni, u vrijeme dok se još nije rasula populacija potkornjaka na dio koji ostaje pod smrekovom korom i dio koji se zavlači u četinjak. U situacijama kada to nije provedivo, može se očekivati povoljniji učinak ranih proljetnih mjera sanacije na terenima nižih nadmorskih visina gdje je manji udio populacije imaga potkornjaka koji se za prezimljavanje koriste šumskom steljom.
Keywords
Ips typographus; prezimljavanje; proljetna generacija; suzbijanje
Hrčak ID:
68181
URI
Publication date:
8.4.2011.
Visits: 2.710 *