Skip to the main content

Review article

KARDIOTOKOGRAFIJA I pH-METRIJA U PROGNOZI PERINATALNOG ISHODA

Oleg Petrović ; Klinika za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Cambierieva 17, 51 000 Rijeka, Hrvatska
Nebojša Sindik ; Klinika za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Cambierieva 17, 51 000 Rijeka, Hrvatska
Marinko Marić ; Klinika za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Cambierieva 17, 51 000 Rijeka, Hrvatska
Vesna Mahulja-Stamenković ; Klinika za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Cambierieva 17, 51 000 Rijeka, Hrvatska


Full text: croatian pdf 122 Kb

page 73-78

downloads: 1.514

cite


Abstract

Cilj rada. Istražiti učinkovitost kardiotokografije i pH-metrije kao intrapartalnih metoda fetalnog nadzora u pretkazivanju perinatalnog ishoda i kasnijeg psihomotornog razvoja u djece, te istražiti broj i učestalost operacijskih intervencija za dovršenje poroda. Ispitanice i metode: U retrospektivnom radu iznosimo vlastita dugogodišnja iskustva s praktičnom uporabom kardiotokografije i pH-metrije u nadzoru fetalnog stanja tijekom poroda. Studijom je obuhvaćen 14301 porod žena koje su rodile u petogodišnjem vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2007. godine u Klinici za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka. Poseban dio studije čini analiza 880 poroda u kojima je određen acidobazni status fetusa. U tim porodima analizirani su CTG zapisi, učestalost mekonijske (zelene) plodove vode i načini dovršenja poroda s obzirom na vrijednosti pH-metrije. U analizu su uključeni i podatci o perinatalnom ishodu i kasnim ishodima djece ( 1 godine života), za što su korišteni porodna težina, porodna dužina, Apgar ocjena u petoj minuti, prijem i duljina boravka u jedinici intenzivnog liječenja novorođenčadi te podatci o psihomotornom razvoju najugroženije djece. Rezultati. U skupini poroda u kojima je rađena pH-metrija, u 164 slučaja otkrivena je fetalna acidoza (pH < 7,20), u 160 fetalna preacidoza (pH 7,20 – 7,24), dok je u 556 slučajeva nalaz pH-metrije bio uredan. U slučajevima s urednim vrijednostima pH-metrije operativno je dovršeno 32,7% poroda, u slučajevima fetalne preacidoze 56,9% poroda, a kad se radilo o fetalnoj acidozi postotak operativno dovršenih poroda iznosio je 76,2%. U skupini poroda s fetalnom acidozom najčešće promjene u CTG zapisu bile su deceleracije tipa DIP II (55,5%) te varijabilne deceleracije (28,7%), dok su u skupini poroda s fetalnom preacidozom varijabilne deceleracije bile zastupljenije (37,5%) od deceleracija tipa DIP II (26,9%). Deficit baza (BE) u skupini poroda s fetalnom preacidozom prosječno je iznosio –5, a u skupini poroda s fetalnom acidozom –8. U skupini poroda s teškom fetalnom acidozom (pH< 7,00) prosječni BE iznosio je –16, a 60% novorođenih je ocijenjeno Apgar ocjenom u 5. minuti  7. Od ukupno njih desetero, šestero djece u dobi od jedne do pet godina ima uredan psihomotorni razvitak, dok za preostalu djecu nisu dobiveni relevantni podatci. Od ukupnog broja novorođenčadi s registriranom fetalnom acidozom u porodu, 155 (94,5%) ih je u petoj minuti ocijenjeno Apgar ocjenom  7. Četvero novorođenčadi (2,5%) kod kojih je tijekom poroda pH-metrijom utvrđena preacidoza, imalo je Apgar ocjenu u petoj minuti  7. Kardiotokografija (CTG) je i danas »zlatni standard« u praćenju stanja fetusa u trudnoći i porodu, kojom se dobivaju informacije o fetalnoj oksigenaciji, odnosno respiracijskoj funkciji posteljice. Više od 25% lažno pozitivnih i do 40% interpretiranih kao nereaktivnih CTG nalaza može rezultirati povećanim postotkom nepotrebnih operacijskih intervencija za dovršenje poroda. Provjerom patoloških i/ili suspektnih CTG nalaza tijekom poroda pomoću pH-metrije mogu se uz podatke o aktualnom fetalnom stanju dobiti i podatci o kompenzacijskim rezervama fetoplacentarne jedinice, što uvelike pomaže pri odluci o vođenju poroda te brzini i načinu njegova dovršenja. Procjena perinatalnog ishoda nije u visokoj korelaciji sa stvarnim ishodom, ali je pouzdanija, ako se u određenim kliničkim situacijama koriste obje navedene komplementarne metode. Zaključak. Kombiniranom uporabom kardiotokografije i pH-metrije tijekom intrapartalnog fetalnog nadzora izravno se utječe na smanjenje perinatalnog morbiditeta i mortaliteta te reducira postotak nepotrebnih opstetričkih operacija. Rezultati studije sugeriraju da se uz intrapartalnu kardiotokografsku kontrolu fetalnog stanja, pH-metrija kao komplementarna metoda treba koristiti u svim rodilištima sekundarne i tercijarne razine.

Keywords

acidobazni status fetusa; carski rez; kardiotokografija; perinatalni ishod; pH-metrija

Hrčak ID:

68420

URI

https://hrcak.srce.hr/68420

Publication date:

1.6.2010.

Article data in other languages: english

Visits: 4.917 *