Professional paper

HRVATSKO SLATKOVODNO RIBARSTVO U GODINI 1993.

Mirko Turk ; direktor Ribarskog centra, Zagreb, Kneza Mislava 2

Abstract

U radu su izneseni podaci o proizvodnji i ulovu ribe po vrstama, o površini ribnjaka, o ribolovnim sredstvima i o raspodjeli proizvodnje i ulova u godini 1993. Površine koje se iskorištavaju za proizvodnju ribe smanjene su za 545 ha ili 4,76 %, ukupan je prinos ribe manji za 1.744 tona ili 17,03 %. Najveći prinosi ribe postignuti su u ribnjačarstvu Končanica 1.032 kg/ha.
Hranidbeni je koeficijent 3,40 kg, isti kao u prethodnoj godini. Samo u jednom ribnjačarstvu hranidbeni je koeficijent manji od 2,0 kg (1,77, a u četiri velika ribnjačarstva taj je koeficijent veći od 4,20 kg. U prehrani ribe i dalje prevladavaju pšenica pa kukuruz.
Potrošak je gnojiva smanjen 21,19 %.
Od ukupnih površina ribnjaka rastilišta čine 0,83 % površine, mladičnjaci 25,14 %, a uzgajališta za konzumnu ribu 73,24 %.
Ukupan je prinos ribe u šaranskim ribnjacima 714 kg/ha, a u pastrvskim 121,7 tona/ha.
Od svih ribljih vrsta najviše se proizvodi šaran 83,07 %, zatim biljojedne ribe 7,06, a sve ostale ribe čine 9,87 % ukupne proizvodnje.
U strukturi biljojednih riba na prvome je mjestu amur s 46,38 %, a slijede sivi glavaš s 39,48 %, te bijeli glavaš s 14,14 %.
U usporedbi s prethodnom godinom znatno je povećana proizvodnja pastrva (250 %), a smanjena proizvodnja smuđa (50 %).
Ulov ribe u otvorenim vodama povećan 41,71 % u usporedbi s prethodnom godinom.
Zbrojivši ukupnu proizvodnju i ulov slatkovodne ribe, udio je šarana 81,16 %, biljojednih riba 6,83 %, pastrve 5,18 %, soma, smuđa i štuke 2,18 % i svih ostalih ribljih vrsta 4,65 %.
Što se tiće raspodjele proizvodnje i ulova, 54,50 % prodano je na tržištu, 36,82 % potrošeno je za vlastitu reprodukciju (nasad u ribnjake), uginuća iznose 5,33 %, a za vlastitu potrošnju (športski ribolovci) potrošeno je 3,35 %.
Broj ribarskih djelatnika povećan je 4,46 %, a proizvodnja ribe po djelatniku smanjena je 19,01 % u usporedbi s prethodnom godinom.
Mirko Turk, dipl. inz., clirektor Ribarskog centra, Zagreb, Kneza Mislava 2
Po djelatniku je prosječno proizvedeno 9,29 tona ribe. U godini 1993. najveća je proizvodnja postignuta u Garešnici 13,78 tona ribe po djelatniku.

Keywords

Hrčak ID:

70529

URI

https://hrcak.srce.hr/70529

Publication date:

29.9.1994.

Article data in other languages: english

Visits: 1.299 *