Skip to the main content

Review article

Istraživačke i proizvodne aktivnosti u Sjevernom Jadranu (Hrvatska) kao primjer uspješnog zajedničkog ulaganja Ine (Hrvatska) i ENI-ja (Italija)

Tomislav Malvić ; Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department of Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb,
Miro Đureković ; INA-Industry of Oil Plc., Sector for Geology and Geological Engineering, Šubićeva 29, 10000 Zagreb.
Želimir Šikonja ; INA-Industry of Oil Plc., Sector for Production of Oil&Gas in SE Europe, Šubićeva 29, 10000 Zagreb.
Zoran Čogelja ; INA-Industry of Oil Plc., Sector for Geology and Geological Engineering, Šubićeva 29, 10000 Zagreb.
Tomislav Ilijaš ; INA-Industry of Oil Plc., Sector for Geology and Geological Engineering, Šubićeva 29, 10000 Zagreb.
Igor Kruljac ; INA-Industry of Oil Plc., Sector for Geology and Geological Engineering, Šubićeva 29, 10000 Zagreb.


Full text: croatian pdf 99 Kb

page 293-296

downloads: 664

cite

Full text: english pdf 1.013 Kb

page 287-292

downloads: 2.882

cite


Abstract

Istraživanje u hrvatskom dijelu Sjevernog Jadrana započelo je 1970. godine snimanjem 2D seizmike te istraživačkim bušenjem. Do 1995. načinjeno je više od 16 000 km 2D seizmičkih profila te 80 bušotina. Tijekom ranih 80-ih godina XX. stoljeća otkriveno je nekoliko plinskih polja koja su kasnije postigla značajnu proizvodnju ugljikovodika. Ležišta plina nalaze se u nekonsolidiranim ili tek slabo konsolidiranim pijescima pleistocenske starosti taloženim u Padskoj depresiji (litostratigrafski pripadaju formaciji Ivana prema hrvatskoj, odnosno formacijama Ravenna i Carola po talijanskoj podjeli). Zamke su strukturnog i strukturno-stratigrafskog tipa, uglavnom oblikovane procesom diferencijalne kompakcije te, manjim dijelom, boranjem, nasljeđivanjem oblika mezozojskog paleoreljefa te bočnom promjenom facijesa. Plin je biogenog podrijetla, nastao i nakupljen uglavnom „in situ“, a sastavljen prevladavajuće od metana s vrlo malim udjelom dušika.
Zbog nedostatka infrastrukture u početku proizvodnje te tehnoloških problema zbog kontrole kretanja pijeska u ležištu, razrada sjevernojadranskih polja započela je 1996., kada je, za to vrijeme, primijenjena vrlo napredna kontrola proizvodnje iz pijesaka. Većina proizvodnih bušotina tako je opremljena dvostruko, tj. opremom za visoki protok vode (engl. high rate water pack) i/ili kontrolu kretanja pijeska (engl. FracPack sand control technique). Ta tehnologija se pokazalo vrlo uspješnom kod crpljenja iz nekonsolidiranih ležišta. Primjena kontrole pijeska potaknula je partnere (INA i ENI) da zajednički ulože (preko tvrtke INAgip) u novi ciklus istraživanja i proizvodnje. Tako je od 1996. snimljeno približno 5000 km2 3D seizmike, izbušeno 12 novih istraživačkih bušotina te otkriveno dodatnih 7 plinskih polja. Radom tvrtke INAgip otkriveno je ukupno 105 plinskih ležišta u 9 plinskih polja, načinjeno preko 40 proizvodnih bušotina, instalirano 19 proizvodnih platformi te dosegnuta prosječna proizvodnja oko 30 000 boe/day.

Keywords

Sjeverni Jadran, Padska depresija, pleistocen, pijesci, plin, razrada polja, Hrvatska

Hrčak ID:

73185

URI

https://hrcak.srce.hr/73185

Article data in other languages: english

Visits: 4.446 *