Editorial

DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2010. GOD., Nagrada za životno djelo prof. em. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIRU PRPIĆU

Abstract

Uoči Dana neovisnosti,u Hrvatskom saboru svečano su uručene Državne nagrade za 2010. godinu. Nagrada za ži­votno djelo –Državna nagradu za znanost – područje biotehničkih znanosti, dodijeljena je Prof. em. dr. sc. dr. h. c.Branimiru Prpiću. Stručno povjerenstvo za biotehničke znanosti, držeći se načela da se nagrade za znanost mogu do­dijeliti samo vrhunskim znanstvenicima koji postižu izvrsne rezultateiz svoga znanstvenog djelokruga, dalo je naosnovi izvješća recenzenata za pojedinog kandidata svoj prijedlog, kojega je Odbor za dodjelu državnih nagrada zaznanost prihvatio. Zbog zdravstvenog stanja prof. Prpića, nagradu je u njegovo ime primio dekan Šumarskoga fakul­teta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Milan Oršanić. Prijedlog za nagradu po raspisanom natječaju, na poticaj Hrvat­skoga šumarskoga društva, dalo je Znanstveno vijeće Šumarskogafakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je laureat biodugodišnji profesor.
Opširniji prikaz nastavnog, znanstvenog i uredničkoga rada našega uvaženog profesora i dugodišnjega glavnogaurednika Šumarskoga lista, dajemo u ovome broju časopisa u rubrici Priznanja, a ovdje ćemo se kratko osvrnuti nasamo nekoliko početnih tekstova iz Riječi glavnog urednika, rubrike koju je Prof. Prpić kao glavni urednik uveo od1975. god. kao povremenu, a potom od 1994. god. kao stalnu. Izbor tema je vrlo širok, moglo bi se reći gotovo isklju­čivovezan za stanje i glavneprobleme šumarske struke u datome momentu, pa je to i u neku ruku povijesni slijed zna­čajnih događanja, pa i prekretnicau struci. Ponekad je to poticaj svima za razmišljanje kako najbolje riješiti problem, anajčešće rješenje problema. Ono je rezultat osobnog stava, ali ponajprijesuglasja znanstveno-stručnog stava struke čijije on glasnogovornik,a kojega u svojoj rubrici otvoreno zagovara, bez obzira na ponekad oprečne političke diktate.
U prvome napisu (Š.L. 1–3/1975) Na pragu jubileja, podsjeća na nadolazeću 100-tu obljetnicu izlaženja Šumar­skoga lista i njegovo značenje za šumarsku struku i potrebu da ga stručna javnost prati kroz čitanje i pretplatu, ali po­najprijekroz sudjelovanje u pisanim prilozima za časopis. Iz te godine i danas bi aktualna tema bila -stanje šumarstvau Dalmaciji, jer bi se i dalje smanjivala ili nedaj bože ukinula financijska sredstva za OKFŠ. Citirat ćemo završnu reče­nicu iz toga teksta: “Još je nerealnije i dapače neodrživo,da šumarstvo na kršu ima značenje privredno-proizvodne dje­latnosti, da ovisi samo o sebi, o kozjoj pašarini i sitnim uslugama turizmu te o shvaćanjima ili neshvaćanjima na koješumarske organizacije nailaze kod općinskih izvršnih organa”. Značajna tema iz 1976. god. je obilježavanje 130-te ob­ljetnice Hrvatskoga šumarskoga društva, važne institucije za šumarsku struku, gdje se u programu rada posebno uka­zuje na potrebu njene promidžbe: “započeti s objašnjavanjem uloge šumarske struke u očuvanju i unapređenju šuma te o spoznajama o općekorisnim funcijama šuma,čiju vrijednost može podići samo šumarski stručnjak”. Strukovnojudruzi, kao meritornoj,prepustio bi također rješenja važne prioritetne problematike odnosa “između sirovinske baze iindustrije za preradu drva”.Tako u jednom napisu iz 1986. god. piše: “U kriznome stanju kao što je današnje,često jevelik pritisak na jeftinu sirovinu kojom se ne mogu pokriti svi troškovi jednostavne i nužne proširene biološke reprodu­cije šuma”. U istome napisu uz opterećenost šumskoga fonda velikim potrebama za kvalitetnom sirovinom, upozoravana propadanje šuma prouzročene promjenama kemijske klime, a u zadnjem napisu te godine zaključuje: “Prerada drvamora težiti što većem oplemenjivanju dragocjene sirovine iz naših šuma te uspješno poslovati kako bi mogla nabavljatisirovinu i izvan granica naše zemlje”, jer etatne mogućnosti naših šuma su ograničene.
U broju 3–4/1988. piše o propadanju i ugroženosti pojedinih vrsta drveća i ukazuje na drukčiju spoznaju o šumi uodnosu na onu “prije 30, ali i 10 godina. Odnos njene sirovinske i energetske vrijednosti prema ekološkoj i socijalnojvrijednosti stalno se mijenja u korist ove druge. Poznata je uzrečica da čovjek može bez drva, ali ne bez šume.”Tu je jošjedna značajna rečenica “Svaki pokušaj da se iz već iscrpljenog šumskog fonda uloži u modernizaciju prerade drva vodibrzoj devastaciji šume, odnosno gubitku njene ekološke, socijalne i neposredne gospodarske (sirovinske) funkcije”.
Prostor nam ne dopušta da ovdje spomenemo sve intaresantne teme ove rubrike, o promjeni vodnih odnosa u sta­ništima, kanalu Dunav-Sava, organizaciji šumarstva, sudjelovanju šumarskih stručnjaka u planiranju infrastrukturnihprojekata, izračunavnju vrijednosti općekorisnih funkcija šume itd.
Očekujemo da čitatelji iz ovih nekoliko navedenih tema i citata, a posebice iz spomenutog detaljnijeg prikaza radaprof. Prpića, pokušaju usporediti strukovne probleme od prije i danas, a možda i odgovoriti na pitanje:što se, i da li senešto promijenilo?No, njegov još cjelovitiji radni opus bit će prikazan u posenoj knjizi koju priprema Hrvatsko šu­marsko društvo,obilježavajući njegov 40-godišnji rad na uređivanju Šumarskoga lista.
Na kraju, u naše ime i uime naših čitatelja čestitamo Prof. Prpiću na zasluženoj nagradi.

Uredništvo

Keywords

Hrčak ID:

75065

URI

https://hrcak.srce.hr/75065

Publication date:

31.10.2011.

Article data in other languages: english

Visits: 1.399 *