Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2164

Starenje, arterijski krvni tlak, indeks tjelesne mase i prehrana

Mladen Pavlović ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Sanja Milković-Kraus ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Veljko Jovanović ; Retired scientific adviser
Mira Hercigonja-Szekes ; Hrvatsko zagorjePolytechnics, Krapina, Croatia


Full text: english pdf 104 Kb

page 3-8

downloads: 1.280

cite


Abstract

U radu se opisuje odnos promjena prehrambenih navika, indeksa tjelesne mase (ITM, engl. body mass index, krat. BMI) i arterijskoga krvnog tlaka tijekom praćenja starenja istih samostalnih, pokretnih ispitanika iz kontinentalne i priobalne regije Hrvatske u tridesetogodišnjem razdoblju. U 2006./2007. godini pregledan je uzorak od 379 osoba dobi 70 do 92 godine: 167 muškaraca dobi (78,6±4,0) godine i 212 žena dobi (77,9±4,1) godina, 195 rezidenata kontinentalne regije i 184 rezidenata iz priobalne regije. Ispitanici su pregledani po treći put u 2006. Bili su prethodno pregledani 1972. te ponovo 1982. godine, a s ciljem praćenja dugovječnosti u odnosu na način života, prehranu i spol. Pomoću log-linearne analize analizirali smo promjene ITM-a, arterijskoga krvnog tlaka i 10 kategorija prehrambenih namirnica. Pri tom smo koristili vlastiti Upitnik o prehrani: FFQIMI. Kroz zadnje 24 godine praćenja starenja (dob 55 do 78 godina) nađeno je statistički značajno sniženje tjelesne mase i visine, te značajan porast sistoličkoga krvnog tlaka. Dijastolički krvni tlak i ITM nisu se značajnije mijenjali kroz ovo razdoblje. Rezultati pokazuju značajno smanjenje konzumiranja konzerviranoga i svježega mesa, kruha i škrobnih namirnica (krumpir, tjestenina, riža) sa starenjem, dok se konzumacija ribe, svježega i kuhanoga povrća, voća i mliječnih proizvoda povećala. Ove prehrambene promjene nisu bile povezane s promjenama arterijskoga krvnog tlaka. Iako je smanjenje tjelesne mase u naših ispitanika u dobi iznad 55 godina bilo značajno, oko 80 % naših ispitanika, koje možemo smatrati reprezentativnim uzorkom pokretne, dugovječne populacije Hrvatske, pripadaju kategoriji osoba s prekomjernom tjelesnom masom (ITM >25 kg m-2). Iz toga se može zaključiti da ITM nije dobar pokazatelj zdravog starenja i dugovječnosti.

Keywords

dugovječnost; prehrana; starije pokretne osobe

Hrčak ID:

80274

URI

https://hrcak.srce.hr/80274

Publication date:

27.4.2012.

Article data in other languages: english

Visits: 3.036 *