Review article

Arterijska hipertenzija u osoba starije životne dobi

Borka Božić ; Clinical Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Ivan Durlen ; Clinical Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Mario Pehar ; Clinical Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Ivana Matešić ; Clinical Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Krešimir Galešić ; Clinical Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia

Abstract

Arterijska hipertenzija (AH) u starijih osoba predstavlja veliki javnozdravstveni problem zbog visoke prevalencije i trenda starenja svjetske populacije. Najčešće se radi o izoliranoj sistoličkoj hipertenziji (90% bolesnika iznad 70 godina) te se kod osoba starije životne dobi kao najbitniji čimbenici rizika izdvajaju vrijednosti tlaka pulsa i sistoličkog tlaka. Patofiziološki u podlozi su brojne strukturne (gubitak elastičnosti velikih krvnih žila, smanjena rastezljivost, porast brzine pulsnog vala) i funkcionalne (endotelna disfunkcija, smanjena osjetljivost beta receptora, smanjena funkcija baroreceptora, osjetljivost na sol) promjene. Liječenje AH u starijih do sada je bilo veliki izazov jer nije bilo dovoljno studija koje su se bavile tom populacijom, što se promijenilo objavom rezultata studije HYVET. Ova je studija uključila najstarije bolesnike (iznad 80 godina) te je dokazala kako sniženje vrijednosti arterijskog tlaka za 15/6 mmHg dovodi do značajno manje opće smrtnosti (21%), kardiovaskularne smrtnosti (23%), incidencije moždanog udara (30%) i srčanog zatajivanja (64%). Kao lijek prvog izbora u starijoj populaciji izdvojili bismo tijazidski diuretik, a budući ti pacijenti većinom zahtijevaju višestruku terapiju izdvojili bismo blokatore kalcijskih kanala ili ACE inhibitore. Naravno i komorbiditeti određuju osnovnu ili dodatnu terapiju.

Keywords

arterijska hipertenzija; osobe starije životne dobi; diuretici

Hrčak ID:

84923

URI

https://hrcak.srce.hr/84923

Publication date:

23.7.2012.

Article data in other languages: english

Visits: 2.774 *