Original scientific paper

Obalni toponimi otoka Šolte

Marina Marasović Alujević ; Faculty of Humanities and Social Sciences Split
Katarina Lozić Knezović ; Faculty of Humanities and Social Sciences Split

Abstract

Sažetak
Autorice su u radu prikupile i etimološki obradile obalne toponime
srednjodalmatinskog otoka Šolte što je rezultat terenskog ispitivanja
lokalnog stanovništva intervjuiranjem i proučavanja starih pomorskih
peljara kao i katastarskih podataka. Pored metode usporedbe, rezultati
su obrađeni deskriptivnom metodom i analizirani. Detaljnim obilaskom
terena sakupljen je dvjesto devedeset i jedan toponim, među kojima su
najbrojnija imena uvala. Rad obuhvaća i toponime koji do sada nisu
bili obrađeni u jadranskoj toponomastici (kao što su npr. Sȁskinja < lat.
saxum – kamen, Grmẽj < lat. grumum – gomila, Rȗdula < ven. rotola
– vrsta ježinca, Polȅbrnjak < hrv. rebro, Špirũn < ven. sperone – kljun
broda, Jorjȁ < hrv. orah, Obinũš < hrv. bjelušina (inula verbasifolia),
Pȍd Mastrȋnke < hrv. mastrinka – stablo divlje masline; Prãjci < dalm.
plagia – obala < grč. plágios – kos, postrani, Zȁ Zmajȉnac < hrv. zmajur
(blavor) < prasl. *zmьjь, Žoržȋne < tal. Giorgio, Gõrnje i Dõnje Vȋne
< stcsl. vinъnъ). Za neka od imena spomenuta u dosadašnjoj literaturi
ponuđeno je novo etimološko rješenje (npr. Balkũn < lat. balco – hrpa;
Šipȍva < lat. siphonata, Pȅlegrin < lat. St. Pelegrinus.) Toponimi su
prema podrijetlu podijeljeni na one romanske, gdje podrazumijevamo
predslavenske i dalmatoromanske (kao što su npr. Kašjũn, Komĩn,
Piškȇra, Stomȏrska), mletačke i talijanske toponime (kao što su npr.
Kažȅla/e, Lantȇrna, Šȅšula, Špirũn) te slavenske koje su nastali u doba
dolaska prvih Hrvata na otok kao i one kasnije koje su rezultat migracija
novoga stanovništva (kao što su npr. Dragobrȁća, Kȁlebova Stĩna,
Pripȁlišće, Zašćĩtak). Obrađeni su i višečlani toponimi kombiniranoga
podrijetla (kao što su npr. Glãva Sȁskinje, Kȍzjak Gȃrma, Širȍka Pȗnta,
Tovȃrja Škȋna). U semantičkoj klasifikaciji, toponimi su podijeljeni u 9
skupina i to na imena nastala od zemljopisnim pojmova (kao npr. Gȕka,
Jȁma, Mãla Lȋda, Spȉle), prema izgledu i kao metafore (kao što su npr.
Bȉskup Rȃt, Gõrnja Gȑlica, Lȋvka, Motȉka), s obzirom na osobitosti tla
(kao što su npr. Gnjilȉna, Kȁmik, Mãla Stinjȉva, Savȕra), s obzirom
na obilježja (kao što su npr. Crvȅni Rȇd, Grȉžavi Ratȁc, Hrȉpavica,
Pȍd zȁ Plãču), po nazivima biljaka (kao što su npr. Grȁbova Gȃrma, Koromȁšina Mãla i Vȅla, Mȁslinica, Vȅla Trãvna), po nazivima
životinja (kao što su npr. Kȁlebova Stĩna, Mãla Golubȉnja Gȃrma,
Pȗnta Govȅdica, Vránjac), prema ljudskoj djelatnosti (kao što su npr.
Bȁnje, Cetĩnska Pasȉka, Nȁ Kãbel, Piškȇra), povijesno uvjetovana
imena (kao što su npr. Fabrȉca, Krājév Gãj, Stračȋnska, Tatȉnja Mãla
i Vȅla) te imena antroponimskoga postanja (kao što su npr. Bȗdva,
Lestȉmerova, Mȉjaluka, Vȁla Marȋnčarāta). U etimološkoj analizi,
toponimi su podijeljeni prema njihovim osobitostima na otočiće kojih
je ukupno sedam (kao što su npr. Grmẽj, Kȁmik, Rȗdula, Stȉpanska),
morske grebene kojih je ukupno pet (kao što su npr. Kȁlebova Stĩna,
Mãli i Vȅli Škojĩc, Mãli i Vȅli Oplȍvac), pličine/podmorske hridi
kojih je ukupno četrnaest (kao što su npr. Ispovidnȉca, Minadȗra,
Pȑdikoza, Ždrȋlo), uvale kojih je ukupno sto dvadeset i osam (kao što
su npr. Bȅgove Smȍkve, Dešenjã, Medvȉdova, Pogȁnica), rtove kojih
je ukupno šezdeset i šest (kao što su npr. Bȃd, Dõnja i Gõrnja Gȑlica,
Rãžanj, Sipȕja), garme kojih je ukupno deset (kao što su npr. Gȃrma
pȍd Crjȅne Stȋne, Hȉb, Hrȉpavica, Mãla i Vȅla Golubȉnja Gȃrma) i
uzmorske predjele kojih je ukupno šezdeset i jedan (kao što su npr.
Cŕno, Čelȉnac, Katrȋda, Savȕra). Autorice zaključuju da je većina
toponima na Šolti slavenskoga podrijetla, dok su sačuvani i brojni stari
romanski toponimi koji su bili izloženi jezičnoj romansko-slavenskoj
simbiozi. Svi toponimi obilježeni su naglascima prema izgovoru
lokalnoga stanovništva gdje je sačuvan peteronaglasni sustav ̏ , ̑ ,
̀, ́, ̃, kao i prednaglasna i zanaglasna duljina. Autorice raspravljaju
i o mogućnosti podrijetla imena samog otoka, dopunjujući dosadašnje
teorije, povezujući toponim s pretpovijesnim apelativom solta u
značenju ‘otok’.

Keywords

onomastika; obalni toponimi; otok Šolta; etimologija

Hrčak ID:

86361

URI

https://hrcak.srce.hr/86361

Publication date:

15.10.2011.

Article data in other languages: english

Visits: 4.448 *