Original scientific paper

Federicus Grisogono: de divinis mathematicis

Erna Banić-Pajnić ; Centar za povijesne znanosti, Odjel za povijest filozofije, Zagreb, Hrvatska

Abstract

Pokušavajući dati doprinos rasprava o intelektualnim pretpostavkama one značajne promjene u načinu naziranja i odnošenja spram svijeta što je nastupila sredinom 17. stoljeća s prvim začecima matematički utemeljene prirodne znanosti, posegnuli smo za djelima Zadranina Federika Grisogona, astrologa (astronoma), liječnika, matematičara i filozofa, koji je predavao na Padovanskom sveučilištu i bio ugledna osoba u talijanskim intelektualnim krugovima toga. doba (prva polovica 16. stoljeća).
Kako je u spomenutim raspravama posebno aktualiziran problem metafizičkih pretpostavki razvoja moderne znanosti, napose povezan s određenjem uloge obnovljenog interesa renesansnih mislilaca za platonizam i neoplatonizam, nastojali smo iz Grisogonovih djela, u kojima se ovaj u bavljenju problemima matematike deklarira sljedbenikom Pitagore i Platona, sagledati značajke njegova pristupa i time djelomično i pristupa matematičkom iz okvira renesansnog platonizma odnosno neoplatonizma. Pri tom smo, konstatirajući u Grisogona značajke takva pristupa, u kojem je matematičko još tematizirano• u okviru filozofijsko-teologijske problematike, ali istodobno upućuje već u nekim elementima na nov pristup (podređivanje, svega što jest broju ti konstatiranje mogućnosti promatranja svega što jest sub specie quantitatis, uvjerenje da brojčani odnosi jednoobrazno važe za svijet, dakle i za sublunarnu sferu, premda posredno preko utjecaja nebeskih tijela, isticanje korisnosti matematičkog znanja i mogućnosti njegove primjene na fizičke fenomene, aktualirziranje onog postupka u matematici kojim se apstrahira od svega osjetilnog kao znanstvenog postupka par excellence), došli do zaključka, da upravo činjenica što se u razdoblju od 1400. do 1600. mogu konstatirati postupne promjene u stavovima i pristupu matematematici, o čemu svjedoči i Grisogonov primjer, svjedoči o tome, da onaj pristup matematici, što nastupa sredinom 17. stoljeća, po kojem će ono matematičko važiti za same stvari, a što ujedno predstavlja značajnu promjenu u tumačenju i doživljavanju svijeta, a ne samo stvar unutrašnjeg razvoja matematike i njenih postupaka, ima svoje pretpostavke upravo u tom
razvoju.

Keywords

Hrčak ID:

87503

URI

https://hrcak.srce.hr/87503

Publication date:

2.12.1985.

Article data in other languages: english

Visits: 1.429 *