Review article

Reaktivni artritis

Zoja Gnjidić ; Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju �Dr. Drago �op�

Abstract

Reaktivni artritis (ReA) pripada grupi seronegativnih spondiloartritisa, a možemo ga definirati kao sterilni, upalni artritis koji nastaje kao imunomodulirani odgovor na infekciju negdje drugdje u organizmu. Infekcije su najčešće u urogenitalnom (uroartritis) ili gastrointestinalnom traktu (enteroartritis). Dijagnoza se postavlja temeljem dijagnoze artritogenog infekta i kliničke slike monoartritisa ili oligoartritisa, pretežito donjih ekstremiteta, koja nastaje 2-4 tjedna nakon infekcije negdje drugdje. Može biti zahvaćena kralježnica uz izvanzglobne manifestacije bolesti kao: entezitis, tenosinovitis, burzitis, daktilitis, konjunktivitis, iritis i mukokutane lezije. Obično se javlja u mladih muškaraca. Nema specifične terapije. Eradikacija primarnog infekta je nužna jer time skraćujemo liječenje artritisa i sprječavamo recidiv. Primjenjuju se antibiotici kao monoterapija ili dva istodobno, ali se nije našlo učinka u ReA nakon enteroinfekta ili kroničnog ReA bilo kojeg uzroka. Kao i za druge upalne artritise terapija je usmjerena kontroli boli i upale i prevenciji zglobnih oštećenja. Primjenjuju se nesteroidni antireumatici, analgetici, glukokortikoidi i imunosupresivi. Preporučuje se kraće mirovanje i fizikalna terapija. Nužna je i edukacija bolesnika. Prognoza može biti dobra, a u dvije trećine bolesnika razvije se kronicitet ili imaju neke tegobe nakon akutne atake. Ako nije zahvaćena kralježnica ili se ne razviju teške komplikacije na očima i kada nije pozitivan HLA-B27-antigen, prognoza je dobra, a bolesnicima je očuvana funkcionalna sposobnost.

Keywords

reaktivni artritis; klinička slika; dijagnoza; liječenje

Hrčak ID:

89363

URI

https://hrcak.srce.hr/89363

Publication date:

23.1.2012.

Article data in other languages: english

Visits: 12.929 *