Review article
Malarija u Puli sedamdesetih godina XIX. stoljeća i epidemija 1879.
Rino Cigui
; Center of historical research, Rovinj, Croatia
Abstract
U složenoj istarskoj sanitarnoj povijesti kao produktu stoljetnog supostojanja raznih infekcija, malarija je nesumnjivo zauzimala vodeće mjesto. Njezinu je širenju osobito pogodovalo raseljavanje širokih područja uslijed ratova, siromaštva i epidemija kuge što se, počevši od XIII . stoljeća, odrazilo na društveno-ekonomsku strukturu, uzrokujući nazadovanje zemljoradnje, zapuštanje isušivanja tla s posljedičnim napuštanjem zemlje, s obzirom na stvaranje močvarnih voda stajaćica te opadanjem tradicionalnih higijensko-sanitarnih navika. Jednako presudno za širenje malarije bilo je ukidanje benediktinskih samostana koji svojim radom na iskrčivanju, isušivanju i obradi zemlje nisu samo radikalno izmijenili istarski krajolik, smanjujući utjecaj i širenje zaraznihbolesti u stanovništvu, nego su razumnim upravljanjem zemljom uspjeli stvoriti rezerve hrane za vremena oskudice, toliko česta u povijesti ovog poluotoka. Južna Istra, a napose Pula, bila je geografska zona najpogođenija zarazom koja je 1879. poprimila obilježja epidemije, pa i zahvaljujući strašnoj oskudici koja je pogodila Istru, uzrokujući time stanje proširene pothranjenosti i fiziološke malaksalosti stanovništva, što je pogodovalo širenju malarične infekcije.
Keywords
malarija; epidemija; XIX. stoljeće; liječnička izvješća; Pula; Istra
Hrčak ID:
91131
URI
Publication date:
15.6.2012.
Visits: 2.693 *