Original scientific paper
https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2230
Tvorba mikotoksina u vrstama roda Fusarium izoliranim iz biljaka
Agnieszka Waśkiewicz
; Department of Chemistry, Poznan University of Life Sciences, Poznań, Poland
Łukasz Stępień
; Department of Metabolomics, Institute of Plant Genetics, Polish Academy of Sciences, Poznań, Poland
Abstract
Podaci o sekundarnim metabolitima, proizvedenim od plijesni roda Fusarium koje inficiraju druge usjeve osim žitarica, vrlo su oskudni. Premda mnogi članovi roda Fusarium koloniziraju višegodišnje usjeve izazivajući tek oskudnu infekciju, slabe simptome bolesti, a katkad vidljivi simptomi bolesti sasvim izostanu, čak se i u slučaju takve asimptomatske infekcije može otkriti značajna kontaminacija biljnih tkiva mikotoksinima. Cilj ovog istraživanja bio je karakterizirati spektar vrsta roda Fusarium izoliranih iz različitih biljnih domaćina (poput šparoga, češnjaka, ananasa, banana, rabarbare, paprike, riže, kukuruza, pšenice i orhideje) te ocijeniti njihovu sposobnost tvorbe najčešćih mikotoksina u uvjetima in vitro. Utvrdili smo da 57 % izolata F. proliferatum može tvoriti fumonizine s vrlo visokim masenim udjelima, višim od 1000 μg g-1, dok druge vrste roda Fusarium, poput F. verticillioides, F. lactis, F. polyphialydicum, F. concentricum, F. temperatum i F. fujikuroi stvaraju fumonizine s nižim masenim udjelima. Jedino F. ananatum i F. oxysporum ne proizvode spomenute toksine. Nerijetko je zamijećena istodobna pojava fumonizina s ostalim mikotoksinima [moniliformin (MON) i beauvericin (BEA)], a najčešći proizvođač obaju mikotoksina bila je vrsta F. proliferatum (0,4 μg g-1 do 41,1 μg g-1 BEA i 0,1 μg g-1 do 158,5 μg g-1 MON).
Keywords
beauvericin; filogenija; fumonizini; moniliformin
Hrčak ID:
93645
URI
Publication date:
14.12.2012.
Visits: 1.681 *