Review article

Periferna arterijska bolest donjih ekstremiteta – osvrt na smjernice Europskog kardiološkog društva.

Majda Vrkić Kirhmajer orcid.org/0000-0002-1340-1917 ; University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Ljiljana Banfić ; University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Periferna arterijska bolest (PAB) donjih ekstremiteta prepoznata je kao ozbiljan kardiovaskularni poremećaj. Simptomatska i asimptomatska PAB prediktor je infarkta miokarda, moždanog udara i kardiovaskularnog mortaliteta. 2011. godine objavljene su prve smjernice Europskog kardiološkog društva o dijagnostici i liječenju PAB. Smjernice obuhvaćaju aterosklerotsku bolest svih nekoronarnih vaskularnih područja, a značajan dio smjernica posvećen je upravo okluzivnoj bolesti arterija donjih ekstremiteta.
Osnovni dijagnostički test jest mjerenje omjera sistoličkog tlaka na gležnju i ruci (engl. ancle-brachial index, ABI), koji osim potvrde dijagnoze ukazuje i na težinu bolesti. Vrijednosti ABI <0,9 su patološke, dok ABI <0,5 nosi visok rizik od amputacije. Kombinacija ABI i dupleks ultrazvuka dovoljna je za donošenje optimalne odluke o načinu liječenja većine bolesnika. Digitalna subtrakcijska angiografija danas se primjenjuje uglavnom samo kada je planirana endovaskularna intervencija.
Opće preporuke u liječenju PAB podrazumjevaju prestanak pušenja, poticanje svakodnevne tjelesne aktivnosti, redukciju prekomjerene tjelesne težine te favoriziranje mediteranske prehrane. Antihipertenzivi, statini i antitrombocitni lijekovi okosnica su farmakoterapije. Bolesnici s intermitentnim klaudikacijama moraju biti upoznati s važnošću redovitih vježbi hodanja koje signifikantno produžavaju hodnu prugu. Revaskularizacija u asimptomatskih bolesnika se ne preporuča. U mnogim centrima danas se kao prva revaskularizacijska metoda preferira perkutana angioplastika (PTA), a kirurška revaskularizacija u slučaju neuspjeha PTA. Pokušaj revaskularizacije obavezan je kod kritične ishemije. Revaskularizacija je opravdana kod aortoilijačne bolesti te u svih bolesnika koji unatoč tromjesečnoj konzervativnoj terapiji i dalje imaju klaudikacije koje im značajno narušavaju kvalitetu života.
Liječenje bolesnika s PAB često zahtijeva multidisciplinarni pristup. Primjena smjernica u svakodnevnoj praksi pruža dodatnu sigurnost u odluci o optimalnom načinu liječenja svakog pojedinog bolesnika.

Keywords

periferna arterijska bolest; smjernice

Hrčak ID:

94683

URI

https://hrcak.srce.hr/94683

Publication date:

24.9.2012.

Article data in other languages: english

Visits: 5.866 *