Original scientific paper
Krpeljni meningoencefalitis na području Koprivničko- križevačke županije - incidencija i prostorna raspodjela bolesnika po naseljima, u razdoblju od 1979.-2011. godine
Ljiljana Mišić–Majerus
; Dr. Tomislav Bardek General Hospital, Koprivnica, Croatia
Abstract
Koprivničko-križevačka županija poznato je endemsko žarište krpeljnog meningoencefalitisa (KME) već punih 60 godina, iako je sigurno da je ta bolest u nas postojala i ranije. S posebnom pažnjom proučavali smo osobitosti KME-a i prikupili nova saznanja o epidemiologiji, klinici i dijagnostici te bolesti, no mnoga su pitanja i danas ostala otvorena.
Svrha našeg rada bila je prikazati incidenciju i prostornu raspodjelu bolesnika s KME-om po naseljima, i ustanoviti jesu li se tijekom našeg istraživanja u incidenciji i prostornoj raspodjeli događale promjene. U razdoblju od 1979.godine do 2011. godine liječili smo u Djelatnosti za infektivne bolesti i Djelatnosti za pedijatriju Opće bolnice »Dr. Tomislav
Bardek« u Koprivnici 714 bolesnika s KME-om, 599 odrasla i 115-ero djece, u dobi od dvije do 82 godine. Prevladavao muški spol. Svi su bolesnici stanovnici naše županije. Potječu iz 168 naselja. Prosječno smo na 162 stanovnika naše Županije zabilježili jednog bolesnika s
KME-om. Iz 57 naselja potječe samo jedan bolesnik s KME-om, iz ostalih 111 između dvoje i 22 bolesnika. Naselja s najviše bolesnika u odnosu na broj stanovnika su: Dedina, Vinarec, Potok Kalnički, Selanec, Podvinje Miholečko, Karane, Sveta Ana, Brodić, Veliki Grabičani i Donji Maslarac. Najviše bolesnika u odnosu na ispitivano razdoblje potječe iz naselja Virje (22), Novigrad (20), Ferdinandovac (18), Molve (18), Hlebine (11), Rasinja (10), Dedina (20), Vinarec (16), Kalnički Potok (13), Selanec (9) i Sveti Petar Čvrstec (9). Obitavalište jedne petine (19,6%) bolesnika s KME-om su naši gradovi. Na temelju prikupljenih podataka ustanovili smo značajne promjene koje se su dogodile u incidenciji i prostornoj raspodjeli bolesnika s KME-om. U prvom promatranom jedanaestogodišnjem razdoblju prosječno smo godišnje liječili 29,6 bolesnika s KME-om u drugom 26,5 i u trećem se incidencija bolesti više od tri puta smanjila. Istražujući raspodjelu bolesnika prema mjestu prebivališta uočili smo sve izrazitiji pad incidencije na križevačkom području i sve učestaliju pojavu bolesti u naseljima uz rijeku Dravu. Pojedina, u početku istraživanja vrlo« aktivna« naselja s vremenom su se »ugasila«, pojedina su povremeno ili stalno ostala« aktivna«, a u posljednjih nekoliko godina aktivna su i nova (Kloštar Podravski npr.). Razlog tako značajnom padu incidencije KME-a i promjene u prostornoj raspodjeli bolesnika teško možemo objasniti.
Možda objašnjenje jednim dijelom treba potražiti u, iz ekonomskih razloga smanjenoj dijagnostičkoj obradi, spoznaji kako se nešto događa u načinu življenja našeg stanovništva. Preventivne mjere koje ne obuhvaćaju široku populaciju stanovništva (u nas su u program
imunizacije protiv KME-a uglavnom uključene samo rizične skupine stanovnika) ne mogu imati značajniji učinak na pad incidencije ove bolesti. I dok većina europskih endemskih područja (s velikom vjerojatnošću) povezuje porast incidencije i promjene u prostornoj
raspodjeli s klimatskim promjenama prvenstveno s povećanjem temperature zraka, ti čimbenici, iako prisutni, ne mogu biti odgovorni za uočene promjene na području Koprivničko–križevačke županije.
Keywords
krpeljni meningoencefalitis; incidencija; prostorna raspodjela po naseljima; Koprivničko-križevačka županija
Hrčak ID:
95374
URI
Publication date:
3.12.2012.
Visits: 1.519 *