Original scientific paper

NOMOS GEORGIKOS I ZDRAVSTVENA KULTURA

Đorđe Milović
Grozdana Milović-Karić

Abstract

Nomos georgikos, za koji se smatra da je donesen u doba Justinijana II. krajem VII. ili
početkom VIII. stoljeća, sadrži puno normi feudalnog prava iako je, kako se smatra, ujedno
i usporio feudalizaciju tadašnjega bizantskog društva. Zvali su ga (opravdano ili ne) “slavenskim
zakonom” jer je u dobroj mjeri sadržavao duh i bit običajnih prava slavenskih plemena
u okvirima Bizantskoga Carstva. Regulira uglavnom agrarne odnose i život na selu. Ovaj
zakon, istina, ne sadrži odredbe vezane direktno za zdravstvenu kulturu. No onaj njegov dio
koji se odnosi na sustav kazni omogućuje sagledavanje zdravstvene kulture s tog aspekta.
Zakon upravo vrvi onim vrstama kazni koje se na razne načine i u različitim oblicima javljaju
kao napad na integritet tijela (tjelesne kazne) ili na ljudski život u cjelini (smrtna kazna).
Kazna oduzimanja ljudskog života javljala se u dvije forme: kao spaljivanje i kao razapinjanje
(samo za robove). No uz to, zakon poznaje široku lepezu napada na integritet ljudskog tijela
(u obliku kazni) i to kako slijedi:
Tjelesne kazne
- Osljepljivanje (za tri delikta)
- Odsijecanje ruke (za šest delikata)
- Odsijecanje jezika (za jedan delikt)
- Žigosanje (u jednom slučaju)
- Šibanja - sa 12 udaraca (za jedan delikt)
- sa 30 udaraca (u dva slučaja)
- sa 100 udaraca (u tri slučaja)
- bez ograničenja broja udaraca (u dva slučaja).
Kazne šibanja (bez obzira na broj udaraca) imale su i svoju drugu oštricu koja se javljala u
obliku trajnog obilježavanja kažnjenoga kao nepoštenog čovjeka, zadajući mu time i trajne
psihičke patnje.

Keywords

povijest prava; zakon; tjelesne kazne; zdravstvena kultura; Bizantsko Carstvo; VII.; VIII. st

Hrčak ID:

101671

URI

https://hrcak.srce.hr/101671

Publication date:

15.12.2007.

Article data in other languages: english

Visits: 1.931 *