Review article
BANKARSKA INDUSTRIJA NA GLOBALNOM TRŽIŠTU: OSNOVNE KARAKTERISTIKE STALNE EVOLUCIJE
Mario Pines
Abstract
Trenutna financijska kriza koja je započela 2000. godine s pucanjem dot.com balona, kasnije je evoluirala u nešto vrlo specifično i različito od bilo kojeg prethodnog povijesnog cikličkog previranja, onako kako se obično navodi u našim političko ekonomskim modelima: klasičnim, austrijskim, Keynesovim monetarnim i post-Keynesovim. Takvi pristupi ipak nisu prikladni za objašnjavanje epohalne promjene u svjetskoj ekonomiji već samo privremenih ekonomskih previranja. Nova era turbulencija, kako je govorio Greenspan (GREENSPAN, 2007) , čini se da zahtijeva centralni autoritet koji bi bio regulator većine financijskih tokova i tržišta kao i okvir za nove zakone vezane za nove financijske proizvode, nova pravila tržišta i financijskih institucija, uglavnom banaka i platformi za trgovanje kako bi se radilo na dugo željenom cilju ekonomskog rasta u situaciji opće stabilnosti.
U posljednje vrijeme, preklapanje prevladavajućeg globalnog tržišta je zasjenilo većinu lokalnih tržišta i proizvodnji, nakon što su neki jeftini industrijski proizvodi azijskih zemalja globalno preplavili većinu zapadnih industrijskih područja.
Neizbježan inflatorni rizik povezan s novom svjetskom financijskom i monetarnom kvantitativnom ekspanzijom, nakon odricanja od zlatnog standarda 1971., nije zapravo neutraliziran i steriliziran od strane produktivnosti i tehnoloških inovacija kako se općenito tvrdilo u devedesetima. Cijene su uglavnom bile pod kontrolom radi pritoka jeftine radne snage s Istoka, konkurentnog rasta tehnoloških standarda kvalitete i posljedičnog bujanja proizvodnje koja se prelila na zapadna tržišta uz niske cijene. Ti su događaji uvelike povećali trgovinu, novčane transakcije i vezane nagodbe po ugovorima kao i sve tokove kapitala putem nove mreže velikih bankarskih institucija povezanih s ogromnim uključenim rizicima. Lokalne banke i banke izvan novih istočnih poslova razvile su rezidualne financijske prateće aktivnosti koje su se razvile posljednjih godina nakon niza deregulatornih instrumenata. Velika raspoloživost fondova, lako kreditiranje, kvantitativno ublažavanje, postavili su temelje ogromnoj svjetskoj prezaduženosti kako javne administracije tako i tradicionalnih zapadnjačkih industrijskih postrojenja donoseći niži rejting kako zemljama tako i bankama.
U tim okvirima, prava prilagodba financijskog tržišta i smanjivanje banaka moraju razmotriti potrebno preliminarno fino ugađanje svjetskih monetarnih politika, cijena i standarda rada te revidiranje okvira i struktura socijalne države onakvih kakvi su se stratificirali tokom hladnoga rata. Strogi skup pravila povezanih isključivo s tržišnim instrumentima i trgovinskim specifikacijama, bez uzimanja u obzir financijskih posrednika, mogao bi se pokazati nedovoljnim. Izvan mehanizma određivanja cijena na slobodnom tržištu ima mjesta samo za zloupotrebu tržišta i manipulaciju. Trenutna se kriza do sada može povezati s nekim zastarjelim asimetrijama između socijalne države i modernih slobodnih svjetskih tržišta, uz nekolicinu neriješenih povezanih monetarnih pitanja.
Keywords
banke; financijska kriza; tržišta; asimetrije; regulacija; Azija
Hrčak ID:
104020
URI
Publication date:
1.3.2013.
Visits: 1.685 *