Skip to the main content

Professional paper

Neizravne ratne štete na pisanoj baštini nastale tijekom Domovinskog rata

Tatjana Mušnjak


Full text: croatian pdf 15.793 Kb

page 255-287

downloads: 410

cite

Full text: english pdf 15.793 Kb

page 255-287

downloads: 340

cite


Abstract

Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu od samoga je početka Domovinskog rata bio uključen u akcije spašavanja i zaštite pisane baštine svih imatelja u Republici Hrvatskoj. Praćenje stanja i mjera zaštite pisane baštine jedna je od važnih zadaća Središnjeg laboratorija. Analiza učinjena 1986. godine pokazala je da je u tom trenutku bilo 10.000.000 listova teško oštećene građe kojoj su bili neophodni konzervatorsko-restauratorski zahvati, te oko 800.000 knjiga za uvez odnosno preuvez .
Ratne štete na pisanoj baštini jako su pogoršale situaciju. Neizravne su ratne štete u većoj mjeri počele izlaziti na vidjelo tek 1998, a to se nastavilo i u 1999. godini. Vlasnici/imatelji gradiva nisu ih nažalost prepoznali, a rad Povjerenstava za popis i procjenu ratnih šteta za pojedine djelatnosti već je bio pri kraju ili već dovršen. Kako je autorica članka tijekom ovih dviju godina bila pozivana od strane različitih institucija da pomogne u rješavanju problema povezanih s povratom građe nakon dugogodišnje evakuacije, njezina su se saznanja o ovoj vrsti šteta proširila. U želji da sve druge koji su imali takve štete, a nisu ih prepoznali, potakne da ih dojave i evidentiraju, iznijela je svoja izvješća o stanju matičnih knjiga Župnih ureda Kijevo i Gradac, Zbirke Ragusina Znanstvene knjižnice Dubrovnik, te knjižnog i arhivskog gradiva Župnog ureda Pokupsko, Franjevačkog samostana Sv. Franje u Zadru i Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, koje je pregledala tijekom posljednje dvije godine.

Keywords

Hrčak ID:

10602

URI

https://hrcak.srce.hr/10602

Publication date:

18.2.2000.

Article data in other languages: english

Visits: 1.833 *