Skip to the main content

Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, Vol. 49 No. 4, 2013.

Review article

Akutno zatajivanje srca

Milan Nikšić ; Zavod za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Ana Petretić ; Zavod za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Luka Bastiančić ; Zavod za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Gordana Bačić ; Zavod za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka
Luka Zaputović ; Zavod za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka, Rijeka

Full text: croatian pdf 1.330 Kb

page 382-390

downloads: 5.089

cite

Abstract

Zatajivanje srca definirano je kao poremećaj funkcije i strukture srca koji za posljedicu
ima neadekvatnu opskrbu ciljnih organa kisikom. Akutno zatajivanje srca (AZS) predstavlja
hitno, po život opasno stanje koje se u pravilu liječi u jedinicama intenzivnog liječenja.
Najčešći uzroci AZS-a su akutni koronarni sindrom, hipertenzivna kriza, poremećaji
ritma srca i valvularne pogreške. Dijagnostički postupak u ovih bolesnika mora biti brz i provodi
se istovremeno s terapijskim mjerama uz stalnu procjenu stanja bolesnika. Uzrok AZS-a
valja što prije identificirati, kako bi se moglo provesti i specifično liječenje pojedinih stanja.
Cilj liječenja brzo je poboljšanje simptoma i znakova zatajivanja srca, te stabilizacija hemodinamskog
stanja i smanjenje bolničke i kasne smrtnosti koja je u ovih bolesnika i dalje visoka.
Klinički pregled bolesnika ključan je za brzo postavljanje dijagnoze, a valja ga dopuniti elektrokardiogramom,
rendgenogramom grudnih organa, laboratorijskim pretragama i ehokardiografskim
pregledom. Edem pluća i kardiogeni šok najteži su oblici AZS-a. Liječenje se provodi
ovisno o kliničkoj slici i bazira se na procjeni hemodinamskog statusa bolesnika te
stanja koje je dovelo do akutnog zatajivanja. Kardiogeni plućni edem liječi se kisikom, diureticima,
vazodilatatorima, a ako je potrebno i mehaničkom ventilatornom potporom. Liječenje
kardiogenog šoka provodi se primjenom inotropa i vazokonstriktornih lijekova, te mehaničkom
ventilatornom, a ponekad i hemodinamskom potporom. Bolnička i kasna smrtnost i
dalje su visoke.

Keywords

kardiogeni šok; plućni edem

Hrčak ID:

112528

URI

https://hrcak.srce.hr/112528

Publication date:

2.12.2013.

Article data in other languages: english

Visits: 7.520 *