Skip to the main content

Original scientific paper

Legitimitet socijalističkih poredaka

Robert Blažević ; Faculty of Law, University of Rijeka, Rijeka, Croatia


Full text: croatian pdf 3.827 Kb

page 160-180

downloads: 420

cite


Abstract

Socijalistički poreci kao uostalom i drugi tipovi poredaka, nastoje, između ostaloga, osigurati podršku i lojalnost pučanstva, i na taj način, u cilju osiguranja svoje stabilnosti, reducirati primjenu nasilja na minimum. To, nasuprot liberalno-demokratskim porecim, njih obilježava upotreba bitno drukčijih mehanizama opravdanja vlasti. Etabliranjem novog sustava dominacije poništeni su, uz ostalo, autonomni mehanizmi artikulacije političkih interesa. Njihovu ulogu preuzima komunistička partija kao privilegirani tumač "povijesnih" interesa radničke klase. Parlamentarne izbore i slobodnu konkurenciju više partija s različitim programima službenih doktrina ("marksizma-lenjinizma") smatrala je "buržoaskim formalizmom"; odnosno "parlamentarnim kretenizmom". Stoga se vlast u porecima sovjetskog tipa samoopravdava, autolegitimira, a ne legitimira. Povijesni događaji u nizu zemalja Istočne Europe tijekom 1989. godine pokazuju, međutim, da su u većini tih zemalja akceptirani mehanizmi bez čijeg postojanja nije moguće spriječiti birokratizaciju političke vlasti i, dakako osigurati njezinu demokratsku legitimaciju.

Keywords

Hrčak ID:

113044

URI

https://hrcak.srce.hr/113044

Publication date:

2.3.1992.

Article data in other languages: english

Visits: 1.084 *