Original scientific paper

OVRHA NA ŽIGU - KAKO PREMOSTITI PODNORMIRANOST?

Romana Matanovac Vučković ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hano Ernst ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Abstract

Kod ovrhe na žigu valja uzeti u obzir obilježja žiga kao prava intelektualnog vlasništva kojim se označuje podrijetlo proizvoda ili usluge. U tome smislu predmet ovrhe može biti nacionalni žig, kao i žig stečen na temelju međunarodne registracije u Madridskom sustavu. Za nacionalne žigove relevantan je nacionalni registar dok je za žigove stečene na temelju međunarodne prijave relevantan međunarodni registar. Nakon pristupanja Hrvatske u Europsku uniju predmet ovrhe moći će biti i žig Zajednice u onim slučajevima kada za ovrhu postoji nadležnost hrvatskog suda i primjenjuje se hrvatsko pravo.
Načelo teritorijalnosti kod ovrhe na žigu djeluje u dva smjera. S jedne strane, žig je vezan uz područje države koja ga je u odnosu na svoj teritorij priznala. S druge strane, prema ovršnom pravu ovrhu stranih sudskih odluka na području neke države provode sudovi države na čijem se teritoriju ovrha provodi. Stoga ovrhu na žigu koji proizvodi učinke u Hrvatskoj mogu provoditi isključivo hrvatski sudovi prema hrvatskome pravu.
Provedbom ovrhe na žigu stjecatelj žiga stječe apsolutna i monopolna prava koja proizlaze iz toga žiga i to kako u odnosu na znak tako i u odnosu na cijeli popis proizvoda ili usluga za koje je registriran. Iako je žig je samostalan dio imovine, prijenos žiga bez poduzeća nosi sa sobom rizike od gubitka funkcija žiga. Također, stjecatelj žiga u ovrsi koji nema namjeru rabiti žig u odnosu na proizvode i usluge za koje je registriran ne ostvaruje gospodarsku svrhu pravne zaštite žiga. Neuporabom žig gubi na vrijednosti, a može postati i prikladan za opoziv.
Pljenidba žiga provodi se dostavom ovršeniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje raspolaganje žigom. Tim aktom ovrhovoditelj ujedno stječe i prisilno založno pravo na žigu koji je predmet ovrhe. Upis ovrhe u registar nije konstitutivan za stjecanje prisilnog založnog prava. Od trenutka registracije činjenice da se provodi ovrha treći su ujedno posredno obaviješteni o tome da je moguće da u odnosu na žig koji je predmet ovrhe postoji i prisilno založno pravo.
Pravila o unovčenju pokretnina mogu se na odgovarajući način primijeniti i na unovčenje žiga. Posebnost u odnosu na pokretnine jest to da je postupak utvrđivanja vrijednosti žiga kao predmeta ovrhe vrlo složen u smislu metoda koje se primjenjuju u svrhu utvrđivanja njegove tržišne vrijednosti a uključuju i projekcije zarade od uporabe žiga u budućnosti. Stoga se tome postupku ne smije pristupiti bez posebnih stručnih znanja.

Keywords

žig; ovrha; ovrha na žigu

Hrčak ID:

116284

URI

https://hrcak.srce.hr/116284

Publication date:

12.4.2013.

Article data in other languages: english

Visits: 2.981 *