Review article

Iseljavanje iz Slavonije u Ameriku od 1905. do 1910. godine

Ivan Balta

Abstract

Ovaj rad o iseljavanju iz Slavonije u Ameriku temelji se na dokumentarnoj građi Državnog arhiva u Osijeku (gradskim i županijskim zapisnicima), Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (fond: Kraljevski ministar hrvatsko-slavonsko-dalmatinski, hemeroteka – časopisi “Obzor”, “Pozor”, “Narodne novine”...), Muzeja Slavonije u Osijeku (hemeroteka – časopisi: “Narodna obrana”, “Viestnik županie virovitičke”, “Slavonische Presse”, “Die Drau”...) te na objavljenoj historiografskoj građi i istraživačkim radovima o iseljavanjima. Iseljavanje iz Slavonije u Ameriku od kraja XIX. stoljeća doseglo je svoju kulminaciju od 1905. do 1910. godine. Uzroci iseljavanja bili su ekonomski i politički: slaba isplativost obrade zemlje i sitnoposjedništvo, industrijalizacija i porast broja najamnih radnika, rapidno povećanje broja stanovnika, pojačana mađarizacija Slavonije velikomađarskim programom “Julijanske akcije” preko željeznica i škola, zatim stranački sukobi i idejno-političko raslojavanje slavonskog stanovništva (narodnjaštvo, pravaštvo, austrofili, mađarofili, koalicionaši, južnoslavenstvo, socijaldemokracija...). Slavonsko iseljeništvo u Americi u početku je uglavnom usmjereno na rudarske krajeve država Pennsylvanije i Ohija, na poljoprivredne krajeve država Kansasa i Michigana te na velike trgovačke i industrijske gradove poput New Yorka, Chicaga, San Francisca i drugih. Težak i naporan rad iseljenika bio je uzrokom brojnih nesreća, ako su imali sreće naći posao. Brojni razočarani iseljenici vraćali su se u domovinu. Oni koji su ostali u Americi, često su uz pomoć katoličkih misija organizirali ne samo okupljanja kulturnozabavnog karaktera već i političko-interesnog s brojnim organizacijama međusobne materijalne i finacijske pomoći.

Keywords

Hrčak ID:

12139

URI

https://hrcak.srce.hr/12139

Publication date:

19.9.2003.

Article data in other languages: english

Visits: 6.381 *