Review article
Hrvatska politika i nastanak Jugoslavije: od Berlinskog kongresa 1878. do kraja Prvoga svjetskog rata 1918
Nikša Stančić
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Abstract
Jugoslavenska ideja je u hrvatskoj politici različito operacionalizirana ovisno o promjeni šireg političkog konteksta. Narodna stranka je u drugoj polovici 19. st, smatrala da Hrvatska i Srbija trebaju preuzeti ulogu okupljanja južnoslavenskih naroda u Habsburškoj monarhiji i Osmanskom carstvu, ali je pitanje pripadnosti Bosne i Hercegovine nakon njezine okupacije od strane Austro-Ugarske 1878. i pristupanja Srbije savezu s Austro-Ugarskom (1881.) izazvalo sukob hrvatske i srpske politike. Nakon izlaska Srbije iz saveza s Austro-Ugarskom (1903.) u Hrvatskoj je oblikovana politika novog kursa koja je polazila od shvaćanja da je Njemačka glavna prepreka ukidanju dualističkog sustava u Habsburškoj monarhiji koji Hrvatsku drži u podčinjenom položaju te je u samostalnoj Srbiji vidjela glavnog čimbenika u politici oslobađanja i ujedinjavanja južnoslavenskih naroda. Nakon izbijanja rata 1914. hrvatski političari okupljeni u Jugoslavenskom odboru zastupali su stajalište da se hrvatsko pitanje može riješiti samo rušenjem Habsburške monarhije i ujedinjenjem njezinih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom, a Srbija je kao ratni cilj imala okupljanje zemalja naseljenih srpskim stanovništvom. Sile Antante nisu u rat stupile s ciljem rušenja Habsburške monarhije, već su bile spremne na teritorijalne kompenzacije svojim saveznicima Italiji i Srbiji na račun Monarhije i njezinih hrvatskih zemalja. Zbog opasnosti da Hrvatska nakon pobjede sila Antante bude podijeljena između Austro-Ugarske, Italije i Srbije Jugoslavenski odbor je zahtijevao da Srbija prihvati „cjelovito rješenje jugoslavenskog pitanja“. Srbija je Krfskom deklaracijom (1917.) prihvatila program ujedinjenja južnoslavenskih zemalja Austro-Ugarske sa Srbijom, ali ne i federalističko uređenje buduće države. U vrijeme raspada Habsburške monarhije 1918. Hrvatski sabor je proglasio samostalnost Hrvatske i donio odluku o njezinu pristupanju državi južnoslavenskih naroda, a Narodno vijeće je proglasilo stvaranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba na teritoriju Habsburške monarhije. Delegacija Narodnog vijeća je u Beogradu pod pritiskom odustala od zahtjeva Narodnog vijeća o očuvanju političke ravnopravnosti dvaju ujedinjenih dijelova nove države.
Keywords
hrvatska politika; jugoslavenska ideja; politika novog kursa; Jugoslavenski odbor; proglašenje Kraljevine Srba; Hrvata i Slovenaca
Hrčak ID:
135046
URI
Publication date:
17.12.2014.
Visits: 4.307 *