Original scientific paper

KOJE SMO LIJEKOVE NAJČEŠĆE PROPISIVALI U 2012. GODINI?

Željko Vojvodić orcid.org/0000-0001-5215-1255 ; Ordinacija obiteljske medicine Bijelo Brdo
Mladenka Vrcić Keglević ; Zaklada za razvoj obiteljske medicine

Abstract

Uvod. Analiziranje lijekova s najvećim opsegom potrošnje, kao i onih s najvećim financijskim troškovima, daleko premašuje puki zdravstvenostatistički značaj, otvarajući brojna pitanja o njihovom pravom mjestu i ulozi u suvremenoj farmakološkoj terapiji.
Cilj rada je istražiti ukupnu potrošnju lijekova u 2012. godini, terapijsku potrošnju izraženu u DDD i financijsku izraženu u kunama, te specifično, potrošnju najpropisivanijih lijekova u izvanbolničkoj zaštiti.
Materijali i metode. Istraživanje je kritička analiza (audit), temeljena na rutinski prikupljenim podacima Hrvatske agencije za lijekove i
medicinske proizvode. Iz javno dostupnih podataka o godišnjem potrošnji lijekova, prikupljeni su podaci o općoj potrošnji bolničkoj i izvanbolničkoj, te podaci o potrošnji dvadeset lijekova koji su najčešće propisani na recept na teret HZZO-a, dvadeset lijekova u režimu slobodne prodaje, te prvih dvadeset s obzirom na financijski trošak, kao i podaci o potrošnji lijekova po županijama.
Rezultati. Najveća ukupna, bolnička i izvanbolnička potrošnja, terapijska (izražena stopom DDD/ 1000 stanovnika/ dan) i financijska, odnosila se na kardiovaskularne lijekove, iza kojih su slijedili lijekovi s djelovanjem na živčani sustav. Među 20 najpropisivanijih lijekova na recept u PZZ-u, na prvom mjestu su bili ramipril, amlodipin i diazepam, dok su prema financijskim pokazateljima na prva tri mjesta atorvastatin pantoprazol i lizinopril HCT. Također veliki udio u financijskoj potrošnji otpada na lijekove koji su propisani po preporuci kliničkih specijalista, kao što su atipični antipsihotici i biološki lijekovi. U potrošnji lijekova koje pacijenti sami kupuju (OTC lijekovi) najčešća je acetilsalicilna kiselina, te analgetici i antipiretici, uključujući i nesteroidne antireumatike. Također je uočena velika razlika u potrošnji među pojedinim županijama.
Zaključak. U komparaciji s literaturnim spoznajama, visoka potrošnja kardiovaskularnih lijekova je razumljiva zbog javno-zdravstvenog značaja tih bolesti, ali bi se trebao preispitati, s terapijskog i financijskog gledišta, visok udio u potrošnji nekih lijekova, kao što su ramipril, atorvastatin, diazepam, pantoprazol kao i udio lijekova koji su izvan propisivačke ingerenciji liječnika obiteljske medicine.

Keywords

propisivanje lijekova; potrošnja u DDD/1000 stanovnika/dan; financijska potrošnja

Hrčak ID:

136099

URI

https://hrcak.srce.hr/136099

Publication date:

11.3.2015.

Article data in other languages: english

Visits: 2.387 *