Other

inozemni dug; pokazatelji inozemne zaduženosti; Republika Hrvatska; zemlje srednje i istočne Europe

Vlatka Bilas orcid.org/0000-0002-9021-6651 ; Faculty of Economics and Business, University of Zagreb
Sanja Franc orcid.org/0000-0001-8787-4429 ; Faculty of Economics and Business, University of Zagreb
Vanja Cvitković

Abstract

Zaduženost tranzicijskih zemalja posljedica je njihove veće potrošnje od proizvodnje i štednje. Cilj rada je
dati točan i precizan pregled zaduživanja Republike Hrvatske i odabranih zemalja srednje i istočne Europe
te utvrditi granice održivog zaduživanja tih zemalja pomoću odabranih pokazatelja inozemne zaduženosti.
Osim Hrvatske, analizom su obuhvaćene sljedeće zemlje: Bugarska, Češka, Mađarska, Rumunjska,
Slovačka i Slovenija. Inozemni dug u Hrvatskoj, ali i u ostalim promatranim zemljama, ima tendenciju vrlo
rapidnog rasta, bez ikakve naznake da bi se to u budućnosti moglo promijeniti. Situacija u Hrvatskoj je
zabrinjavajuća jer ona ima najviši udio inozemnog duga u prihodima od izvoza roba i usluga, visoki udio
vanjskog duga u BDP-u, visoki inozemni dug i visoki inozemni dug per capita te bi stoga svako daljnje
zaduživanje trebalo ograničiti jer postoji opasnost od nemogućnosti servisiranja inozemnog duga.

Keywords

Zaduženost Republike Hrvatske i zemalja srednje i istočne Europe

Hrčak ID:

136802

URI

https://hrcak.srce.hr/136802

Publication date:

8.1.2011.

Visits: 4.408 *