Skip to the main content

Original scientific paper

Na tragu izdanju. Novi izvori za datiranje Historia verissima Stjepana Brodarića

Péter Kasza orcid id orcid.org/0000-0001-8909-9876 ; department for Classical Philology and Neo-Latin Studies, University of Szeged


Full text: english pdf 321 Kb

page 193-204

downloads: 622

cite


Abstract

Jedan od naglasovitijih tekstova što su ikad potekli iz pera humanista koji je djelovao u Ugarskom Kraljevstvu svakako je De conflictu Hungarorum cum Solymano Turcarum imperatore ad Mohacs historia verissima Stjepana Brodarića (Stephanus Brodericus, oko 1480–1539). To je jedini rukom očevidca napisan izvor u kojem se opisuje odlučna bitka na Mohačkom polju 1526. Brodarićev su tekst zbog njegove jedinstvenosti mnogo puta proučavali i analizirali brojni stručnjaci, u prvom redu povjesničari, koji su na temelju ondje iznesenih podataka pokušavali rekonstruirati tijek bitke. S druge pak strane, književni su povjesničari puno manje nastojali osvijetliti okolnosti nastanka toga važnog i slavnog zapisa.
Dosad se o tim okolnostima znalo to da je Brodarić tekst napisao zato što je poljski kralj Žigmund I. želio dobiti prikaz poraza u kojem je poginuo njegov nećak Ludovik II, a i stoga što je sam pisac želio obraniti svoje sunarodnjake od Johannesa Cuspiniana, koji je Ugre optužio zbog kukavštine i izdaje. Kao treća važna okolnost obično se uzima da je Historia verissima napisana negdje u proljeće 1527, a tiskana kod Vietora u Krakovu 16. travnja 1527. Taj nadnevak nikad nije bio podvrgnut raspravi, iako se nije sačuvao ni jedan jedini primjerak spomenutog izdanja.
Godine 2013. naišao sam na novi izvor koji se tiče nastanka Historia verissima: poljski humanist Andrzej Krzycki (Andreas Cricius, 1482-1537) u pismu od 18. travnja 1528. daje podatke koji nukaju na zaključak kako Brodarić svoju Historia verissima nije napisao prije proljeća 1528. Ako je to točno, onda djelo naravno nije moglo biti tiskano u travnju 1527. Analiza provedena u ovom radu pokazala je da podatak o 1527. kao godini prvog izdanja svi bibliografski izvorni temelje na djelu Janociana poljskoga bibliografa Jana Daniela Janockog, koje je objavljeno 1770. Potanki pak uvid u vijest Janockoga o izdanju iz 1527. ukazuje na to da Janocki nije u rukama imao tiskanu knjigu, nego rukopisni prijepis uvršten u osmi svezak zbirke Acta Tomiciana.
Postavlja se, dakle, pitanje kada je Brodarićevo djelo prvi put uistinu tiskano. Prvo je posvjedočno izdanje Historia verissima ono koje je objavio János Zsámboky (Joannes Sambucus): on je Brodarićev spis uvrstio kao prilog u svoje izdanje decades Antonija Bonfinija, objavljeno u Baselu 1568. (pritom je Zsámboky iz nepoznatog razloga izostavio Brodarićevu posvetu). U sljedećih 150 godina to izdanje Bonfinijeva djela pretiskano je, zajedno s Brodarićevim tekstom, u deset navrata u raznim europskim gradovima. Tako je, zahvaljujući popularnosti Bonfinijeva djela, uvećana i recepcija Brodarićeva spisa. No upravo Zsámbokyjevo izdanje dodatno potvrđuje zaključak kako navodno izdanje Historia verissima iz 1527. nikad nije postojalo: sva djela koja se bave mohačkom bitkom a u kojima se spominje i Brodarićev tekst nastala su nakon 1568, tj. nakon Zsámbokyjeva izdanja. Jedina je iznimka Paolo Giovio, koji se, kako se čini, Brodarićevim tekstom koristio već u ranim pedesetim godinama 16. st. No ta iznimka na svoj način potvrđuje zaključak da je do 1568. Brodarićevo djelo ostalo u rukopisu: Giovio je s Brodarićem bio u prijateljskim odnosima, pa je pripadao malom krugu onih kojima je Historia verissima bila dostupna i prije nego što je objavljena tiskom.

Keywords

Stjepan Brodarić; Historia verissima; prvo izdanje

Hrčak ID:

138477

URI

https://hrcak.srce.hr/138477

Publication date:

30.4.2015.

Article data in other languages: english

Visits: 1.813 *