Cardiologia Croatica, Vol. 10 No. 1-2, 2015.
Other
https://doi.org/10.15836/ccar.2015.23
Trombofilija i druga stanja povezana s akutnim oblicima srčanožilnih bolesti
Jasna Cmrečnjak
orcid.org/0000-0002-8685-1062
; Čakovec County Hospital, Čakovec, Croatia
Marin Kursar
; Čakovec County Hospital, Čakovec, Croatia
Abstract
Svjedoci smo sve češćih slučajeva akutnih koronarnih sindroma u mlađih bolesnika, odnosno u bolesnika u kojih ne nalazimo prisutne tipične preinačive ili nepreinačive čimbenike rizika. Većina studija definira mlađe pacijente kao osobe dobi do 45 godina. U takvih se bolesnika obično dijagnosticira akutni infarkt miokarda (AIM) s normalnim koronarnim arterijama, odnosno koronarne arterije ne pokazuju intraluminalne nepravilnosti (stroga definicija) ili arterije s manjim stupnjem stenoze, ali hemodinamski bez značenja (u većini slučajeva < 30% stenoza). Nedavno objavljena studija (APPROACH) utvrdila je učestalost akutnog infarkta miokarda s normalnim koronarnim arterijama u iznosu od 2,8% u bolesnika podvrgnutih koronarnoj angiografiji kod AIM-a. Diferencijalna dijagnoza takvih akutnih koronarnih zbivanja uključuje miokarditis, stres miokardiopatije i sindrom baloniranja vrška lijeve klijetke. Ne postoji jedinstveno objašnjenje nastanka AIM-a s normalnim koronarnim arterijama, ali predloženo je nekoliko mogućih mehanizama: latentna ateroskleroza, vazospazam, tromboza i hiperkoagulabilno stanje, embolizacija i upala. Postoje stečeni i nasljedni sindrom trombofilije.
U ovom ćemo prikazu opisati povezanost između nasljednih oblika tromboflije u koje ubrajamo mutaciju faktora V Leiden, mutacija gena za protrombin, manjak proteina C i proteina S, manjak antitrombina i mutacija gena za glikoprotein inhibitor plazminogen aktivatora-1 s akutnim oblicima srčanožilnih bolesti.
Keywords
trombofilija; akutni koronarni sindrom; infarkt miokarda s urednim koronarnim arerijama
Hrčak ID:
139266
URI
Publication date:
13.3.2015.
Visits: 5.474 *