Original scientific paper

SPOSOBNOST AKUMULACIJE TEŠKIH METALA KOD RAZLIČITIH SAMONIKLIH BILJNIH VRSTA

Zvjezdana Stančić orcid.org/0000-0002-6124-811X ; Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Varaždin, Croatia
Dinko Vujević ; Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Varaždin, Croatia
Dragana Dogančić ; Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Varaždin, Croatia
Saša Zavrtnik ; Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Varaždin, Croatia
Ines Dobrotić ; Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Varaždin, Croatia
Zoran Bajsić ; Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Varaždin, Croatia
Ivana Dukši ; Varazdin County, Department of Agriculture and Environmental Protection, Varaždin, Croatia
Dragutin Vincek ; Varazdin County, Department of Agriculture and Environmental Protection, Varaždin, Croatia

Abstract

Na području Varaždina u lipnju i srpnju 2013. na četiri postaje sakupljeni su uzorci tla i biljnog materijala kako bi se u njihovom sastavu odredila koncentracija sljedećih teških metala: bakra (Cu), cinka (Zn), kadmija (Cd), mangana (Mn), nikla (Ni), olova (Pb) i željeza (Fe). Za određivanje teških metala korištena je metoda atomske apsorpcijske spektrometrije. Cilj rada bio je odrediti sposobnost akumulacije teških metala kod sljedećih 11 čestih samoniklih biljnih vrsta: ambrozije(Ambrosia artemisiifolia L.), cikorije (Cichorium intybus L.), jednogodišnje krasolike (Erigeron annuus (L.) Pers.), višegodišnjeg ljulja (Lolium perenne L.), uskolisnog trputca (Plantago lanceolata L.), velikog trputca (Plantago major L.), kiselice (Rumex thyrsiflorus Fingerh.), maslačka (Taraxacum officinale agg.), crvene djeteline (Trifolium pratense L.), bijele djeteline (Trifolium repens L.) i koprive (Urtica dioica L.). Rezultati su pokazali da je najveća koncentracija bakra ustanovljena u cikoriji (31,3 mg/kg), cinka u ambroziji (145,8 mg/kg), kadmija u maslačku (0,41 mg/kg), mangana u cikoriji (62 mg/kg), nikla u ambroziji (2,7 mg/kg), olova u jednogodišnjoj krasoliki (0,97 mg/kg) i željeza u ambroziji (154 mg/kg). Dobivene vrijednosti mogu imati praktičnu primjenu kod fitoremedijacije onečišćenih tala. Najveće vrijednosti fitoakumulacijskih faktora dobivene su za cink kod ambrozije (2,61), za kadmij kod maslačka (1,04), za bakar kod ambrozije (0,98), za mangan kod cikorije (0,16), za nikal kod ambrozije (0,14), za olovo kod uskolisnog trputca (0,0069) i za željezo kod ambrozije (0,0061). Vrijednosti fitoakumulacijskih faktora predstavljaju odnos između količine teških metala u tlu i biljnom materijalu, odnosno pokazatelj su koliko uspješno pojedine biljne vrste uklanjaju određene teške metale iz tla.

Keywords

onečišćenje; fitoakumulacija; fitoremedijacija; Varaždin; Hrvatska

Hrčak ID:

141039

URI

https://hrcak.srce.hr/141039

Publication date:

19.6.2015.

Article data in other languages: english

Visits: 2.023 *