Preliminary communication

Uspostavljanje schengenske periferije: perspektive "nove" slovensko-hrvatske granice

Simona Zavratnik-Zimic

Abstract

Uspostavljanje slovensko-hrvatske granice 1991. godine znatno je promijenilo funkcije novih graničnih područja. Ona su se iz lokalnih pretvorila u područja periferija dotičnih zemalja, a slijedom tekućih evropskih integracija u opsežnu schengensku periferiju na ulazu u Europu. Poanta članka je u tome da se slovensko-hrvatska granica pretvara u jedan od značajnih selektivnih mehanizama regije, a istovremeno je i primjer ne-granice koja se pretvara u elektronički i mentalni zid koji odvaja dvije različite Europe. Takva je granica diskutabilna, kako u perspektivi, tako i u kontekstu tranzicijskih društava koja su se našla na schengenskoj periferiji. Ta nova slika Europe može se definirati najmanje trima naglascima iz područja postmodernih granica, identiteta i mobilnosti. To su: konstrukcija novog tipa granice (prijelaz iz zidanoga na elektronički zid, s Berlinskog zida na e-granicu); 2. schengenska e-granica kao instrument ograničavanja identiteta, i 3. socijalna pokretljivost unutar globalno umreženih društava.

Keywords

GRANICE; SLOVENIJA; HRVATSKA; SCHENGENSKA GRANICA; EUROPSKA INTEGRACIJA; BALKAN; IDENTITET

Hrčak ID:

14498

URI

https://hrcak.srce.hr/14498

Publication date:

31.12.2003.

Article data in other languages: english

Visits: 2.117 *