Preliminary communication
Svrsishodnost statistike: žrtve ratnog i poslijeratnog nasilja u Hrvatskoj i Bosni (1991-1999)
Silva Mežnarić
; Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb
Abstract
Ratna i poslijeratna nasilja te politike etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije uzrokovala su prinudne migracije stanovništva. U razdoblju 1991 - 1997 stotine tisuća ljudi promijenile su prebivališta. Ti su tokovi bili popraćeni nasiljem i ratnim zločinima, te zlouporabom i ugrožavanjem ljudskih prava. Tijekom sukoba i poslije njih najistaknutija su tri problema: a) kako detektirati, prikupiti i pohraniti podatke o učestalosti i brojnosti raznih tipova nasilja i zlouporabe ljudskih prava, b) problem tipologije, klasifikacije nasilja, c) pouzdanosti i vjerodostojnosti prikupljenih podataka. Kao i u dosada poznatim slučajevima velikih sukoba i civilnih žrtava pokazalo se da vladine statističke službe nisu u stanju pouzdano i vjerodostojno odigrati svoju ulogu. Rat u Hrvatskoj i Bosni (1991-1997) bjelodano je pokazao da u vrijeme najveće potražnje za statističkim podacima o nasilju i zlouporabi ljudskih prava, mjesto vladinih službenih statističkih agensa zauzimaju nevladine udruge i međunarodne organizacije koje, svaka iz svog ugla, pribiru i klasificiraju te obrađuju podatke upitne pouzdanosti. Na taj se način nastavlja i u poslijeratnim prilikama: temeljni parametri stabilizacije ljudi u prostoru - mehaničko i prirodno kretanje stanovništva, prijelaz na mirnodopske migracije i planirane dislokacije stanovništva - rezultat su heteronomnih izvora i mitova o brojkama. Stabiliziranje društva pak traži vjerodostojne i pouzdane podatke o poslijeratnom nasilju. Prikupljanje, klasifikacija i tipologija takvih podataka državu zanima prema prilikama: ako tome i pristupi, službena joj statistika u tome ne pomaže.
U ovom se radu prikazuje studij slučaja jedne od takvih akcija: kako se, kojim instrumentarijem i na kojoj razini pouzdanosti nevladine udruge specifičnog profila suočavaju s ratnim nasiljem te novim i raširenim tipom poslijeratnog nasilja u Hrvatskoj - nasiljem nad ženama. Osnovna teza rada je da je nevladina udruga, ako je opremljena ekspertnim znanjem i temeljnom mrežom međunarodnih kontakata, u stanju za neko vrijeme preuzeti funkcije službenog vladinog statističara. Nevladina udruga ima prednost u inicijativi, fleksibilnosti, brzom stjecanju i proliferaciji ekspertnih sistema u stvaranju specifičnih data baza; no u fazi primjene to jest planiranja politika, suočava se neminovno s prirodnim granicama svoje kompetentnosti. U toj bi se točki morao dogoditi prijenos znanja i djelovanja na zakonodavca.
Keywords
rat; nasilje; ljudska prava; statistika; ekspertno znanje; nevladine organizacije
Hrčak ID:
154306
URI
Publication date:
31.12.2000.
Visits: 1.002 *