Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.17794/rgn.2016.2.6

ZNAČAJKE PRIDOBIVANJA I PRERADBE NAFTE I PRIRODNOGA PLINA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2000. DO 2014. GODINE

Josipa Velić orcid id orcid.org/0000-0002-2015-1418 ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, HR-10 000 Zagreb; Croatian geological summer school, 10 000 Zagreb, Pančićeva 5
Katarina Kišić ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, HR-10 000 Zagreb; Master of Science in Geology
Dragan Krasić ; Ministry of Economy, 10 000 Zagreb, Ul. grada Vukovara 78


Full text: croatian pdf 1.138 Kb

page 91-112

downloads: 493

cite

Full text: english pdf 1.365 Kb

page 69-90

downloads: 588

cite


Abstract

U radu su analizirane značajke pridobivanja i preradbe nafte, kondenzata i prirodnoga plina u Republici Hrvatskoj od 2000. do kraja 2014. godine. Iznos bilančnih (eksploatacijskih) rezervi nafte i kondenzata kreće se od 9330,92 × 103 m3 (2005. godina) do 13 471,08 × 103 m3 u 2013. godini, dok količine njihova pridobivanja postupno opadaju od 1332,61 × 103 m3 na 639,96 × 103 m3. Odnos pridobivanja i rezervi postupno opada, što znači da blagi porast rezervi uopće ne utječe na količine crpljenja. Eksploatacijske rezerve prirodnoga plina tijekom promatranoga razdoblja uvelike osciliraju. Najveće su bile 2007. godine (40 919,70 × 106 m3), a najmanje 2014. godine (17 932,98 × 106 m3). Za razliku od tekućih ugljikovodika, odnos pridobivenih i eksploatacijskih količina raste i najveći je 2014. godine. Svekolike potrebe u Hrvatskoj za naftom (prikazano kao ukupna potrošnja sirove nafte) u 2013. bile su 3032,8 × 103 m3 te plina 2809,90 × 106 m3. Zanimljiv je podatak da potrošnja nafte brzo opada, što je povoljan trend sa stajališta emisije stakleničkih plinova. Dio se podmiruje iz vlastite eksploatacije, međutim ovisnost o uvozu nafte i prirodnoga plina i dalje je evidentna i kreće se od 75 % do 84 % (nafta), odnosno od 28 % do 46 % (prirodni plin) i to se jače ne mijenja. Količine prerađenih ugljikovodika postupno opadaju, poglavito motornoga benzina i loživoga ulja, dok dizelskoga goriva ostaju približno jednake. Iznimno su važna daljnja istraživanja te razvoj eksploatacije nafte i plina, poglavito ulaganjem u educiranje kadrova i nove tehnologije.

Keywords

nafta; prirodni plin; rezerve; pridobivanje; preradba; Hrvatska

Hrčak ID:

156733

URI

https://hrcak.srce.hr/156733

Publication date:

1.6.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 2.231 *