Professional paper

Poljoprivreda – dionik kauzalnosti klimatskih promjena

Danijel Jug orcid.org/0000-0002-2871-0333 ; Faculty of Agriculture in Osijek, J. J. Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia

Abstract

Uz uvažavanje posebnosti pojedinih znanstvenih disciplina, pristup problematici klimatskih promjena mora biti promotren na interdisciplinarnoj razini i postavljen kao imperativ svih budućih djelovanja. Tek svekolikost ljudske misli i djela, s namjerom točnoga definiranja oblika i razine okolišnoga utjecaja pojedinih gospodarskih djelatnosti, kao i ukazivanje na njih, može rezultirati postavljanjem preciznih ishodišnih točaka s jasno vidljivim ciljem – ublaženje i prilagodba klimatskim promjenama. Teme o utjecaju klimatskih promjena na naše živote, okoliš i općenito na ekosustav svakodnevno i sa sve većom pozornošću zauzimaju svekoliki medijski prostor, privlače pozornost javnosti i postaju važnim i neizostavnim pitanjem svakog ozbiljnijega političkog djelovanja. Iz ovoga ugla klimatske promjene projiciraju dva osnovna principa: princip uzročnosti, prema kojem težina posljedica treba biti razmjerna težini odgovornosti i princip niveliranosti, po kojem daljnji postupci moraju biti u skladu smanjenja i ublažavanja nastalih klimatskih oštećenja, a prvenstveno zaštite prirodnih životnih temelja. Različite znanstvene discipline imaju različit pristup problemu klimatskih promjena. Međutim, ono što im je objedinjujuća odlika jest zajednička točka interesa koja egzistira u čovjeku, čovječanstvu i u njihovoj egzistenciji.
Poljoprivreda je ljudska egzistencijalna osnova koja je značajnim dijelom narušena upravo poljoprivredom. Ovaj paradoks proizlazi iz činjenice kako je poljoprivredna proizvodnja značajan onečišćivač okoliša, i značajan dionik u klimatskim promjenama. Posljedično, klimatskim promjenama dovodi se u pitanje osnovna ljudska egzistencijalna potreba, prehrana. Svaka projekcija daljnjega razvoja poljoprivrede, a posebice u dužem vremenskom razdoblju, nužno mora uključivati, pored ekoloških, ekonomskih, socioloških i klimatski čimbenik. Mogućih rješenja ima mnogo, a djelovanje po njima trebalo bi se odvijati u tri osnovna smjera/razine: stagnacija daljnje degradacije okoliša (prvenstveno atmosfere), ublažavanje uzroka klimatskih promjena i prilagodba utjecajima klimatskih promjena.

Keywords

klimatske promjene; Laudato si’; poljoprivreda; Zemlja; tlo

Hrčak ID:

157299

URI

https://hrcak.srce.hr/157299

Publication date:

5.5.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 1.843 *