Original scientific paper
RAK CERVIKSA UTERUSA NASTAO IZ NEREDOVITO PRAĆENIH I NELIJEČENIH CITOLOŠKIH PREKANCEROZA
Miodrag Milojković
Mirjana Rubin
Abstract
Cilj. Procijeniti značaj nekih faktora rizika koji utječu na duljinu vremenskog perioda između prekanceroze i raka cerviksa. Metode. Retrospektivna studija u 52 žene s rakom cerviksa koji se razvio iz neredovito praćene i neliječene citološke prekanceroze, u razdoblju od 1. 1. 1991. do 30. 6. 2001. godine. U statističkoj analizi je korištena analiza varijance (ANOVA), t-test i Spearmanov koeficijent korelacije ranga sa Spearmanovim neparametrijskim testom za korelaciju ranga. Svi testovi su određeni s p=0,05 razine signifikantnosti. – Rezultati. Citološki nalaz HSIL primarno su imale 23 (44,2%) bolesnice, LSIL je imalo 22 (42,3%) bolesnica, a ASCUS/AGCUS je imalo 7 (13,5%) bolesnica. Bolesnice u vrijeme prvog citološkog nalaza s HSIL imale su u prosjeku 37,6 godina, prvog nalaza LSIL 39,6 godina, a prvog nalaza ASCUS/AGCUS 52,9 godina. Bolesnice s prethodnom HSIL su bile bez citološkog praćenja prosječno 77,5 mjeseci, s LSIL 52,8 mjeseci, a s ASCUS/AGCUS 36,3 mjeseca. Rak cerviksa je otkriven prosječno 93,2 mjeseca nakon prvog citološkog nalaza HSIL, 76,0 mjeseci nakon prvog nalaza LSIL i 47,9 mjeseca nakon prvog citološkog nalaza ASCUS/AGCUS. Tako je prosječna životna dob bolesnica s rakom cerviksa nakon HSIL iznosila 45,4 godinu, nakon LSIL 46,0 godinu, a nakon ASCUS/AGCUS 56,9 godina. Zaključak. Izgleda da na duljinu vremenskog perioda između prekanceroze i raka cerviksa, osim već dokazanih rizičnih faktora, značajno utječe i životna dob žena u vrijeme otkrivanja citološke prekanceroze.
Keywords
citološke prekanceroze; rak cerviksa; praćenje; dob žena
Hrčak ID:
15515
URI
Publication date:
1.3.2003.
Visits: 2.612 *