Original scientific paper
https://doi.org/10.24141/1/2/1/1
Utjecaj socijalne podrške na kvalitetu života osoba s oštećenjem sluha
Vanja Lovretić
; Psychiatric hospital “Sveti Ivan”, Jankomir 11, Zagreb, Croatia
Ksenija Pongrac
; Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Psychology, University J.J. Strossmayer, Osijek, Croatia
Gorka Vuletić
; Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Psychology, University J.J. Strossmayer, Osijek, Croatia
Tomislav Benjak
; Croatian National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
Abstract
Uvod: Pogoršanje oštećenja sluha reducira kvalitetu života. Postoje dokazi koji potvrđuju postojanje pozitivnog odnosa između socijalne podrške i subjektivne kvalitete života.
Cilj: Ispitati subjektivnu kvalitetu života osoba s teškim oštećenjem sluha u odnosu na korištenje slušnim pomagalima i percipiranu socijalnu podršku.
Metode: Studija je uključivala 155 članova Saveza gluhih i nagluhih osoba iz Osijeka i Zagreba. Podaci su prikupljeni tijekom listopada i studenoga 2011. Primijenjen je multidimenzionalni pristup kako bi se izmjerila kvaliteta života putem sljedećih instrumenata: Indeksa osobne dobrobiti za odrasle (Personal Wellbeing Index – Adult (PWI)), Skale percipirane socijalne podrške (Scales of Perceived Social Support (SPSS)) i Sociodemografskoga zdravstvenog upitnika (Socio-Demographic Health Questionnaire).
Rezultati: Prosječni rezultat na Skali percipirane socijalne podrške (SPSS) bio je 200,06 (SD = 39,01). Većina socijalne podrške primljena je od članova obitelji (M = 101,74; SD = 24,73). Deskriptivna analiza domena Indeksa osobne dobrobiti i kvalitete života pokazala je nizak rezultat za Indeks osobne dobrobiti (M = 56,64; SD = 18,78), najveća razina zadovoljstva bila je s bliskim (intimnim) odnosima (M = 6,64; SD = 2,44), a najniža za osjećaj sigurnosti u budućnosti (M = 4,85; SD = 2,53). Najveća korelacija dobivena je između bliskih odnosa i ukupne socijalne podrške (r = 0,626; p < 0,01), a najniža između materijalnog blagostanja i socijalne podrš- ke obitelji (r = 0,282; p < 0,01). socijalna podrška bila je najjači signifikantni prediktor ukupne kvalitete života (objašnjavajući 22 % varijance kvalitete života). Osobe koje su se koristile slušnim pomagalima imale su statistički značajno više rezultate ukupne kvalitete života, kao i na domenama zdravlja, bliskih odnosa i sigurnosti te socijalne podrške.
Zaključak: Ova studija pokazuje da korištenje slušnim pomagalima rezultira većom percepcijom socijalne podrške, koja je najjači prediktor ukupne kvalitete života.
Keywords
oštećenje sluha; kvaliteta života; socijalna podrška; slušna pomagala
Hrčak ID:
162918
URI
Publication date:
12.4.2016.
Visits: 3.681 *