Original scientific paper

O planiranom uvođenju kune kao službene valute u ustaškoj emigraciji 1934. godine

Krunoslav Mikulan ; Zagreb University, Zagreb, CRO

Abstract

O srebrnjaku od 5 kuna iz godine kovanja 1934. pisalo se u više navrata te je o njemu donijeto
nekoliko, katkad oprečnih, zaključaka. Izvorni dokumenti iz Beograda, dostupni u obliku
mikrofilmova u Hrvatskom državnom arhivu, rasvjetljavaju mnoge pojedinosti o djelovanju
Ustaškoga pokreta u Italiji kojemu je bio cilj uvođenje novčane jedinice „kune” (koja se
trebala dijeliti na 100 banica). Odredbe Glavnoga ustaškoga stana objavljene 1934. godine
govore o razlozima uvođenja navedenih naziva, opisuju kovanice od 5 kuna, donose tečajnu
listu u odnosu na glavne svjetske valute onoga doba, ali i točno određuju koliku plaću u kunama
trebaju dobiti dužnosnici, dušobrižnici te vojni i upravni časnici. Zaključuje se da su
kovanice doista izdane 1934. godine, ali ne kao uspomena na atentat na kralja Aleksandra,
nego kao prvi korak k uvođenju nove valute, najprije u redove Ustaškoga pokreta, a zatim,
u tada još nedefiniranoj budućnosti, u Hrvatsku. Dokumenti, s druge strane, potvrđuju da
se s tim novcem, bez obzira na detaljne upute, nije provodila nikakva kupoprodaja i nisu se
uistinu isplaćivale plaće u kunama, nego su kovanice kupovali članovi Ustaškoga pokreta
kao uspomenu. Daljnju izradu kuna i banica spriječila je reakcija Italije koja je nakon atentata
na kralja Aleksandra internirala Antu Pavelića, a kasnije i onemogućila rad cjelokupne
ustaške organizacije.

Keywords

Hrčak ID:

164310

URI

https://hrcak.srce.hr/164310

Publication date:

10.11.2015.

Article data in other languages: english

Visits: 2.518 *