Original scientific paper

https://doi.org/10.18047/poljo.22.2.4

Agronomska svojstva inozemnih sorata i domaćih populacija uljanoga maka

Marina Brčić orcid.org/0000-0002-5778-477X ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Forage and Grassland, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Milan Pospišil orcid.org/0000-0002-9972-3940 ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Forage and Grassland, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ana Pospišil orcid.org/0000-0001-8338-1483 ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Forage and Grassland, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Jasminka Butorac ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Forage and Grassland, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Dubravka Škevin ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Marko Obranović ; University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia

Abstract

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanoga maka (Papaver somniferum L). na većim površinama. Stoga je cilj ovih istraživanja bio utvrditi prinos sjemena i druga agronomska svojstva inozemnih sorata i domaćih populacija uljanoga maka u agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske te, na temelju dobivenih rezultata, odabrati najbolje sorte za to područje. Istraživanja su provedena kroz sortne pokuse postavljene na pokušalištu Sveučilišta u Zagrebu Agronomskoga fakulteta u 2013. i 2015. godini. U istraživanje bile su uključene četiri inozemne sorte (Opal, Lazur, Major i Matis) i dvije izvorne domaće populacije maka: Gornji Bogićevci (IND00042) i Beli Manastir (IND00043). Pokus je bio postavljen prema slučajnome bloknome rasporedu u pet ponavljanja. Na temelju dobivenih rezultata, može se zaključiti kako su se istraživane sorte i domaće populacije maka značajno međusobno razlikovale po prinosu sjemena, broju tobolaca po biljci, masi sjemena po tobolcu, masi sjemena po biljci i masi 1000 sjemenki samo u 2013. godini. U prosjeku istraživanja najrodnije sorte/populacija bile su Opal (847 kg ha-1), Beli Manastir (834 kg ha-1) i Major (816 kg ha-1). Udjel ulja u sjemenu kretao se od 42,5% (Lazur) do 46,3% (Opal). U sastavu ulja istraživanih sorti i populacija maka prevladavaju linolna, oleinska i palmitinska masna kiselina.

Keywords

Papaver somniferum L.; prinos sjemena; komponente prinosa; sastav masnih

Hrčak ID:

172029

URI

https://hrcak.srce.hr/172029

Publication date:

19.12.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 2.178 *