Skip to the main content

Review article

Anksiozni poremećaji u djece i adolescenata

Mihajela Poljak ; Zagreb University Hospital Centre, Department of Nephrology, Arterial Hypertension and Kidney Transplantation
Dražen Begić ; Department of Psychiatry, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 251 Kb

page 310-329

downloads: 1.546

cite

Full text: english pdf 251 Kb

page 310-329

downloads: 9.808

cite


Abstract

Anksiozni poremećaji pripadaji među najčešće mentalne poremećaje u dječjoj i adolescentnoj dobi.
Temeljno obilježje ovih poremećaja je razvojno neprimjerena razina anksioznosti i strahova koji ometaju
normalno funkcioniranje djeteta. Važno je dječje strahove promatrati u kontekstu razvojnih procesa.
Prevalencija anksioznih poremećaja kod djece kreće se od 10 % do 20 %. Zastupljeni su u oba spola, iako
se češće javljaju kod djevojčica i to nakon šeste godine života. Pravodobno otkrivanje i liječenje dječje
anksioznosti može smanjiti negativni utjecaj koji ovi poremećaji ostavljaju na daljni razvoj te na školsko,
obiteljsko i socijalno funkcioniranje djece i mladih. Često dolaze u komorbiditetu s ostalim psihijatrijskim
poremećajima, ali i drugim anksioznim poremećajima. Manifestiraju se čitavim spektrom najrazličitijih
promjena emocionalnim, kognitivnim, bihevioralnim i tjelesnim simptomima. Multifaktorskne su etiologije,
nastaju djelovanjem različitih biologijskih, genetskih, psihološkh i socijalnih čimbenika. U liječenju anksioznih
poremećaja najbolje rezultate daje kombinirani tretman koji se temelji na kognitivno-bihevioralnoj terapiji
(KBT) i farmakoterapiji. Kognitivna terapija otkriva i mijenja negativne automatske misli, pogrešna bazična
vjerovanja, pretpostavke i iskrivljena mišljenja. Bihevioralne tehnike imaju za cilj promjenu ponašanja. U
novije vrijeme uvodi se i terapija temeljena na usredotočenoj svjesnosti (engl. mindfulness based therapy).
Od lijekova najčešće se primjenjuju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina koji su prva linija
terapije i dokazano su najučinkovitiji kod anksioznih poremećaja. Prognoze su najbolje ako se tretmanom
krene što prije te osim samog djeteta u planiranje i provođenje terapijskog tretmana uključe roditelji
odnosno skrbnici djeteta.

Keywords

anksioznost; anksiozni poremećaji; strah; djeca i adolescenti; usredotočena svjesnost

Hrčak ID:

174630

URI

https://hrcak.srce.hr/174630

Publication date:

5.12.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 14.388 *