Skip to the main content

Original scientific paper

Marko Antun de Dominis vs. Faust Vrančić: od Logike (1608) do Nove logike (1616)

Ivica Martinović ; Dubrovnik, Hrvatska



Abstract

U izdanje svoje Nove logike (1616) uključio je Faust Vrančić osobit dodatak »Contra logicam R. D. Episcopi C[h]anadiensis ab amico amice observata«, koji sadržava prigovore nadbiskupa »protiv logike biskupa čanadskoga zapažene od prijatelja prijateljski«, ali i biskupove odgovore. Pisac je Logike biskup Faust Vrančić, a njezin je ocjenitelj nadbiskup Marko Antun de Dominis. Polazna je tema raspre između Rabljanina i Šibenčanina zamisao Fausta Vrančića da u okviru ‘male logike’ ponudi model kako logiku oblikovati njezinim vlastitim oruđima, ali de Dominisovi prigovori smještaju Vrančićev pokušaj u širi kontekst – propitujući ulogu logike u razvoju filozofije i znanosti u Galileievu dobu. Stoga je trebalo istražiti i povijesni i filozofski kontekst misaonog ‘nadigravanja’ između Vrančića i de Dominisa oko razumijevanja logike, metode, znanosti i filozofije u prvim dvama desetljećima 17. stoljeća. Tako je nastao ovaj prilog intelektualnoj biografiji Fausta Vrančića koji opisuje tri posljednja razdoblja u Vrančićevu životu: rimsko, barnabitsko i mletačko, dakle od početka 1604. godine do njegove smrti.
Glavninu ključnih obavijesti za razdoblje 1604‒1615. donosi Mrnavićev govor na pogrebu Fausta Vrančića. Što je osobito dragocjeno, Mrnavićevi se podatci slažu s kasnijim izvorima: s Kovačićevim inventarom Vrančićeve ostavštine pohranjene u knjižnici Széchényi i Boffitovim transkripcijama barnabitskih dokumenata iz 1608. godine; štoviše, ta se tri izvora uzajamno podupiru. Juraj Đureković i Hugo Horwitz idu Kovačićevim tragom, pri čem Đureković skriva svoj izvor, a Giuseppe Boffito, nažalost, ne poznaje Kovačićev inventar.
Za razdoblje do 1608. godine najvažnije je vrelo autobiografija Fausta Vrančića, zabilježena 15. ožujka 1608. i uključena u izvješće barnabita Giovannija Antonija Gabuzija o ispitu pristupnika Vrančića za barnabitski red, kojom se prije mene u istraživačke svrhe poslužio jedino povjesničar tehnike Umberto Forti. Vrančićeva autobiografija otkriva da je njegova Logika objavljena prije 15. ožujka 1608. kad je ta autobiografija u službene svrhe i zapisana. Objavljivanje Logike, i to bez crkvenoga dopuštenja, pripada razdoblju Vrančićeve barnabitske probacije, nakon koje se Šibenčanin uspio, ali samo nakratko, izboriti za svoj novi religiozni identitet – identitet redovnika barnabita.
Istražena vrela sklapaju nov mozaik o trima posljednjim razdobljima u životu Fausta Vrančića: rimsko razdoblje (1604‒1614) s izuzetkom barnabitskog novicijata; barnabitsko razdoblje (1608‒1609) i mletačko razdoblje (1614. ili 1615‒1617). Na temelju tako izgrađene mreže podataka bilo je moguće podastrijeti nove dokaze ili procjene za dataciju triju Vrančićevih djela iz logike.

Keywords

Faust Vrančić / Faustus Verantius, Marko Antun de Dominis / Marcus Antonius de Dominis, Bernardino Petrella, Pedro da Fonseca, Francisco de Toledo, Ivan Tomko Mrnavić, Alberto Fortis, Martin Juraj Kovačić, Juraj Đureković, Vicenzo Miagostovich, Hugo Horwitz, Giuseppe Boffito, intelektualna biografija, logika

Hrčak ID:

178825

URI

https://hrcak.srce.hr/178825

Article data in other languages: english

Visits: 557 *