Skip to the main content

Other

Do Financial Incentives Alter Physician Prescription Behavior? Evidence from Random Patient-GP Allocations

Alexander Ahammer orcid id orcid.org/0000-0001-9280-4791 ; Johannes Kepler University Linz, Austria
Ivan Zilic orcid id orcid.org/0000-0002-1660-2124 ; The Institute of Economics, Zagreb, Croatia


Full text: english pdf 289 Kb

page 1-25

downloads: 338

cite


Abstract

Reagiraju li liječnici na financijske poticaje? Odgovaramo na ovo pitanje analizom propisivanja lijekova liječnika kojima je dopušteno prodavati lijekove u sklopu ljekarne u ordinaciji. Koristeći administrativne podatke koji obuhvaćaju više od 16 milijuna medicinskih konzultacija između 2008. i 2012. godine u Gornjoj Austriji, obična usporedba pokazuje da postojanje ljekarne u ordinaciji rezultira 33,2% većim troškovima lijekova. U svrhu procjene kauzalnog efekta ljekarne u ordinaciji, koristimo identifikacijsku strategiju koja počiva na sljedećim temeljima: prvo, koristimo širok skup kovarijata u kombinaciji s multidimenzionalnim fiksnim učincima koji kontroliraju heterogenost pacijenata i liječnika, kao i sortiranje liječnika u ordinacije s ljekarnama. Drugo, koristimo novi pristup koji nam omogućuje da ograničimo uzorak na nasumično spojene parove pacijent-liječnik što isključuje endogeno sortiranje pacijenata kao principala i liječnika kao agenta. Za razliku od deskriptivne analize, nalazimo da ljekarne u ordinaciji zapravo imaju negativan utjecaj na troškove lijekova. Iako liječnici koji rade u ordinaciji s ljekarnom u prosjeku propisuju skuplje lijekove, ukupni učinak na troškove je negativan jer spomenuti liječnici imaju mnogo manju vjerojatnost propisivanja bilo kojeg lijeka.

Keywords

propisivanje lijekova; troškovi liječenja; moralni hazard

Hrčak ID:

178966

URI

https://hrcak.srce.hr/178966

Publication date:

3.4.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 1.503 *