Short communication, Note

DIJAGNOSTIČKI PRISTUP PACIJENTIMA S KRONIČNOM BUBREŽNOM BOLEŠĆU

JASNA VUČAK ; General/Family Practice Office, Sukošan, Croatia
ENA VUČAK ; Department of Emergency Medicine, Zadar County, Zadar, Croatia
INES BALINT ; General Family Practice Office, Strmec Samoborski, Croatia

Abstract

Termin Kronične bubrežne bolesti (KBB) prema dogovorenoj defi niciji podrazumijeva urinarnu ekskreciju albumina >30 mg/dan i/ili smanjenje funkcije bubrega defi nirane kao smanjenje procijenjene glomerularne fi ltracije (eGFR) <60/mL/min/ 1,73 m2 u trajanju dužem od tri mjeseca i prisutnost oštećenja tkiva bubrega dokazano nekom od slikovnih ili histoloških metoda. U razvijenom svijetu prvi uzrok kronične bubrežne bolesti je šećerna bolest, na drugom mjestu je arterijska hipertenzija dok su manje učestale upalne bolesti (glomerulonefritis, intersticijski nefritis) te kongenitalna stanja (policistični bubrezi). Danas je važeća klasifi kacija pod akronimom CGA koja uzima u obzir uzrok (Cause), glomerularnu fi ltraciju (GFR category) i razinu albuminurije (Albuminuria category). Bolesnici s KBB u ranom stadiju gotovo nemaju simptoma tako da bi liječnici obiteljske medicine trebali aktivno tragati za pacijentima koji imaju čimbenike rizika za razvoj KBB. Određivanje stupnja bubrežnog oštećenja je važno zbog različitog pristupa u liječenju, praćenju, očekivanim komplikacijama te edukaciji pacijenata. Kronična bubrežna bolest se zahvaljujući boljim dijagnostičkim metodama i starenju populacije sve češće dijagnosticira. Liječnici obiteljske medicine trebaju poznavati osnovne principe probira i dijagnostike KBB te pratiti pacijenta tijekom njegove bolesti u suradnji s konzultantima na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite kada se za time ukaže potreba.

Keywords

kronična bubrežna bolest; dijagnostika; opća/obiteljska medicina

Hrčak ID:

179227

URI

https://hrcak.srce.hr/179227

Publication date:

6.4.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 8.071 *