Preliminary communication
https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.2.7
ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE)
László Heka
; Faculty of Law, University of Szeged, Szeged, Hungary
Abstract
Ove godine navršava se 150. obljetnica donošenja Austro-ugarske nagodbe,
kompromisa između Austrije i Ugarske koji je u mnogim segmentima poslužio
kao predložak za godinu dana kasnije sklopljenu Hrvatsko-ugarsku nagodbu.
Ovima dvjema nagodbama Mađari su uredili svoje odnose s dvorom i s
Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom, s kojom se
Ugarska od 1102. nalazila u državnoj zajednici. Tako je okončan dugotrajni
sukob s Austrijom, a i hrvatsko pitanje je u Budimpešti i Beču skinuto s
dnevnog reda.
Nagodbe su usvojene na sličan način, pregovorima kraljevinskih odbora, prihvaćanjem
zakonskih članaka u zemaljskim saborima, njihovim sankcioniranjem
od strane kralja, a potom proglašavanjem u saborima. Broj članaka (69
odnosno 70), kao i mnoge formulacije u njima, čine temelj za njihovu poredbenu
analizu. Objema je zajedničko i to da su ih ugovorne stranke (Austrija i
Ugarska s jedne strane te Hrvatska i Ugarska s druge) različito tumačile, pa
su nagodbe služile i kao stalno sredstvo javnopravnoga prijepora i političke
borbe unutar pojedinih dijelova monarhije, kao i između dviju polovina dvojne
monarhije.
Keywords
Austro-ugarska nagodba; Hrvatsko-ugarska nagodba; delegacija; dualizam; zajednički poslovi
Hrčak ID:
184334
URI
Publication date:
10.7.2017.
Visits: 9.979 *