Original scientific paper

Aleja istraživača Salone – Dolina hrvatskih kraljeva Važnost Dalmacija/e za hrvatsku povijest kroz rezultate njihova bavljenja

Vladimir Sokol

Abstract

Pisac na početku obrađuje važnost Dalmacije u hrvatskoj i europskoj povijesti, utvrđuje nove činjenice o njezinoj političkoj organizaciji, koja se u mnogim napisima opisuje množinom kao Dalmacije, te je donio zaključke o prostoru koji je posve izostavljen u dijelu historiografije,
a odnosi se na »kontinentalnu Dalmaciju« između Save i Drave. Njegova promišljanja naslanjaju se na promišljanja i sučeljavanja s rezultatima mnogih koji su nastojali utvrditi povijesno-političku poziciju Salone, ali i Dalmacije. Iz toga proizlazi stoljetno zanimanje mnogih istraživača, od humanizma do danas, za njezinu prošlost i spomenike. Od toga pa
do najnovijih vremena više je arheologa, povjesničara, arhitekata dalo obol istraživanju Salone i valorizaciji njezinih spomenika. Mnogi od njih su zaslužili da ih se obilježi u prostoru definiranom uz cemeterij na Manastirinama u okviru lokaliteta Tusculum. U izlaganju, pisac
se osvrće na najvažnije od njih čija bi memorija bila oživotvorena u obliku bista postavljenih u drvoredu čempresa tvoreći Aleju istraživača Salone, ili kraće Aleju istraživača. U drugom dijelu rada autor se bavi salonitansko/solinskim prostorom, jer su Salona i Solin
neodvojiva kulturno-povijesna cjelina sačinjena od rimskoga kompleksa i srednjovjekovnih spomenika od najveće važnosti za hrvatsku državu i identitet. Stoga predlaže se da se uz spomenuti projekt afirmira i potakne realizacija projekta koji bi se prikladno mogao nazvati
Dolina hrvatskih kraljeva. Istraživači don Frane Bulić, don Lovre Katić, Duje Rendić- Miočević, Ejnar Dyggve uz druge koji su zaslužili svoje mjesto u Aleji istraživača Salone, svoje su radove usmjeravali također prema starohrvatskim spomenicima poput Trpimirovih Rižinica, mauzoleja hrvatskih kraljeva na Otoku te krunidbenu baziliku kralja Zvonimira. Uz druge spominjane hrvatske kraljeve i kraljice, tim bi se projektom jedinstvena naziva Dolina hrvatskih kraljeva (Dolina kraljeva) valoriziralo najvažnije povijesno nasljeđe hrvatskoga identiteta.

Keywords

Salona; Dalmacija/Dalmacije; Ilirik; Liburnija; metropola; istraživači; Duje Rendić-Miočević; aleja istraživača; Manastirine; Dolina hrvatskih kraljeva; kraljica Jelena; knez Trpimir; kralj Zvonimir

Hrčak ID:

186142

URI

https://hrcak.srce.hr/186142

Publication date:

8.9.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 1.817 *